Skoro mjesec je prošao od kako je Ejup Ganić kao investitor, u nedozvoljenoj gradnji urušio objekat Oružanih snaga BiH u Sarajevu, a da nadležni još ni štetu na objektu nisu utvrdili. A kamoli da su postavili pitanje krivične odgovornosti!?

Iz Pravobranilaštva, čiji je zadatak da štiti imovinu Bosne i Hercegovine a u ovom slučaju ona je itekako uzurpirana, oštećena i nezaštićena, škrti na riječima – postupak će, kažu, biti pokrenut. Svi drugi u dugačkom lancu odgovornosti, ćute. Sve neodoljivo podsjeća na prikrivanje zakulisnih radnji u ovom slučaju. I na zaštitu ne imovine Bosne i Hercegovine, već Ejupa Ganića.

Neimarstvo Ejupa Ganića, sa primjesama otimačine u Sarajevu ima dvodecenijsku tradiciju. I posljednje “remek- djelo” njegove arhitekture, bez građevinskih i urbanističkih dozvola, stasavalo je u tišini. Sve dok nije urušilo dio sjedišta Oružanih snaga. I ozbiljno priprijetilo i ostatku objekta. To što je neimar Ganić, uzurpirao zemljište i dijelove objekata, s jedne strane Ministarstva odbrane a sa druge Akademije nauka i umjetnosti opet u vlasništvu BiH, oslanjajući i bukvalno svoju građevinu na zidove pomenutih institucija- o tome javno niko nije progovarao. U Akademiji ćute i danas. Spremni, tek da potvrde kako su magu sarajevskog obrazovanja, za potrebe njegove srednje škole, 2004. iznajmili stotine kvadratnih metara državne imovine. Kirija tričavih pet maraka po kvadratu. Ugovor već jednom produžen, sa naznakama da bude opet. I opet.Logično valjda akademicima, da uz školu Ganić gradi i vlastitu biblioteku – na državnoj imovini. U Ministarstvu odbrane su se kažu bunili, ali slaba vajda. Građevina je stasavala. Sada zbrajaju štetu. Ali nikako da je zbroje.

Interese BiH zastupaće Pravobranilaštvo. Glavni pravobranilac Medina Vilić, da li slučajno, od krivične odgovornosti već sada amnestira Ganića. Nagovještava kako će eventualni upravni postupak biti vođen pred opštinskim odnosno kantonalnim sudovima, dok za mnogo manje štete na državnoj imovini, nerijetko presuđuje Sud BiH.

– Pravobranilaštvo BiH će zastupati Ministarstvo odbrane BiH po uputama dobivenim od Ministarstva odbrane BiH u upravnom postupku pred nadležnim opštinskim organima i eventualno pokrenuti postupak za pričinjenu štetu, ako ne bude sanirana i vraćen objekat u prvobitno stanje, kaže Medina Vilić, pravobranilac.

Ako je suditi po šturoj prepisci Vilićeve, ukoliko popravi štetu na objektu Oružanih snaga, neće biti pokrenut ni upravni postupak protiv sarajevskog gazije. A šta će on uraditi – drsko i bahato kao što je i gradio, odgovorio je još onog trenutka kada je havarija na Bistriku objelodanjena.

Da li, za Ganića i Vilićevu, završen slučaj, znači i da bi gradnja na uzurpiranoj državnoj imovini mogla da bude nastavljena? Kada i ako zgrada oružanih snaga bude vraćena u prvobitno stanje!?

Sarajevske institucije koje su plaćene da rade svoj posao, već mnogo puta su zažmurile u slučaju Ganić. Јoš od prvih postratnih godina, kada je u centru grada bukvalno oteo kuću u kojoj je nekada živio književnik Oskar Davičo, a posljednji korisnik bio Milenko Ćorović.

Kada je taj stilski objekat dograđivao i pretvarao u novokomponovanu vilu. Ili , kada je na Ilidži u mandatu nekadašnjeg načelnika Amera Ćenanovića sumnjivo, opet po mizernim cijenama, otkupljivao desetine hiljada kvadratnih metara na kojima je nikao njegov Univerzitet sa čak osam amfiteatara i 50-ak učionica. Ili prije i poslije toga, kada je kupovao stanove i poslovne prostore za članove svoje porodice. I sve to valjda od svoje skromne plate i “bestselera o mehanici fluida”, kako je ranije pojašnjavao. Ako je i od Sarajeva i omiljenog im gazije – zaista je previše!

RTRS