Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH, poručila je da 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma treba obnoviti njegovu suštinu – saglasnost, ustavnost i saradnju ravnopravnih, kako bi naredne decenije bile bolje od prethodnih.
Obraćanje srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH na skupu u Ohaju povodom obilježavanja 30. godišnjice od Dejtonskog mirovnog sporazuma Srna prenosi u cijelosti:
“Sa dubokim uvažavanjem i osjećajem odgovornosti obraćam vam se ovdje u Dejtonu, gradu u kom je promijenjena naša istorija.
Prije trideset godina, Dejtonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za BiH koji je odražavao stvarnost našeg društva. Dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države.
Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu.
Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera.
Tačno je da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države. Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta.
Opravdano je i primjereno da upravo ovdje, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke.
Sve navedeno činio je Kristijan Šmit, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije.
Najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem.
Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili predsjednik /SAD Donald/ Tramp, potpredsjednik /DŽej-Di/ Vens, /američki državni/ sekretar /Marko/ Rubio, i prije samo dva dana zamjenik američkog državnog sekretara /Kristofer/ Landau.
Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trampa.
Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći da spasimo demokratiju u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom.
Ja dolazim iz Republike Srpske i želim jasno da naglasim: mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo.
Jedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je potpisan Dejtonski sporazum, državni praznik u Republici Srpskoj, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.
Mi želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama. Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito – putem amandmana i uz saglasnost svih strana.
Takođe, vjerujemo u strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada je riječ o investicijama u energetski sektor, kao i o eksploataciji kritičnih minerala, na temeljima transparentnosti i ustavnosti.
Na kraju, želim da naglasim: mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.
