„Maligni melanom jedan je od najopasnijih karcinoma, sa velikim potencijalom za metastaziranje, i bitno ga je otkriti u početnoj fazi. Broj obolјelih je u porastu i dobna granica se spušta. Sa velikim brojem sunčanih dana u godini, BiH spada u zemlјe visokog rizika kada je riječ o raku kože. Jedna opekotina od sunca u djetinjstvu udvostručuje rizik od nastanka kancera kože u odraslom dobu“, upozorava dr Dejan Elenkov, šef Dermatovenerološkog odjelјenja u prijedorskoj bolnici. Ova zdravstvena ustanova redovno učestvuje u kampanji Euromelanoma, u okviru koje su organizovali i besplatne preventivne preglede.
Često se kaže da koža pamti. Opekotine od sunca u mladosti znaju doći na naplatu godinama kasnije. Koliko ozbilјno građani to shvataju?
– Negativni efekti se ne ispolјavaju odmah, međutim, koža pamti. Od 2023. godine evidentan je značajan porast malignog melanoma u odnosu na prethodne godine. Tada je tokom kampanje ukupno pregledano oko 700 pacijenata, 286 muškaraca i 414 žena. Od toga je bilo oko 52 pacijenata sa displastičnim madežom/madež koji nije prešao u maligni melanom, ali je izmijenjen/, bazocelularnog karcinoma je bilo 58, spinocelularnog 10 i malignih melanoma 10.
Zabrinjava podatak da se dobna granica spušta i da sve više mladih lјudi obolijeva od malignog melanoma. Ovogodišnja kampanja Euromelanoma upravo je zbog toga posvećena djeci.
– U faktore rizika spada i genetska predispozicija, ali i stalna izloženost suncu radnika na otvorenom. Međutim, kada govorimo o obolјelima, to nisu samo osobe koje su profesionalno izložene određenim ultravioletnim zracima i rade na otvorenom. Činjenica je da se dobna granica spušta, tako da su prvi put ove godine uklјučena djeca.
Šta je razlog tog porasta, pogotovo među djecom? Kako zaštititi kožu?
– Najčešće razmišlјamo o tome da se trebamo zaštititi od malignog melanoma i UV zračenja samo na godišnjem odmoru. Međutim, treba voditi računa tokom cijele godine. Naša koža je kao kompjuter, ona pamti sva zračenja kojima smo izloženi, od rođenja do smrti. Ukoliko je dijete od 10. godine života gorjelo više puta na suncu, ono ima dva puta veću mogućnost da sutra dobije maligni melanom ili neki oblik karcinoma. Mi u prijedorskoj bolnici radimo i kompjutersku dermaskopiju. U značajnom su porastu i spinocelularni i bazocelularni karcinomi. Imali smo ove godine trudnicu sa displastičnim nevusom koji nije prešao u malignitet, a prethodne godine kod jedne 25-godišnje djevojke, u ranoj fazi, otkriven je maligni melanom, tako da je ona izliječena. Preporučuje se korištenje zaštitnih krema, nošenje adekvatne odjeće te boravak u hladu između 10 i 16 časova. Maligni melanom jedan je od najopasnijih karcinoma uopšte, sa velikim potencijalom za metastaziranje i bitno ga je otkriti u početnoj fazi. Ukoliko dođe do vertikalne faze rasta i melanom na koži dugo traje, veća je incidencija za fatalan ishod. Na koži gdje nikakvih promjena niste imali, može nastati mali melanom, a isto tako u 30% slučajeva se može javiti na prethodno već postojećim mladežima.
S obzirom da je u pitanju koža, te promjene je najlakše uočiti. Koliko su građani svjesni važnosti prevencije i da li se javlјaju u ranoj fazi?
– Populacija je različita. Ljudi su različito odgovorni prema samima sebi. Postoje i jedni i drugi slučajevi. Imamo primjere gdje se pacijenti javlјaju na vrijeme, kao što je primjer djevojaka koje su bile dobro informisane. Ljudi koji su obrazovani ipak više vode računa. Imate i lјude koji nisu obrazovani, ali primijete da nešto nije u redu, da se na koži nešto dešava i jave se na vrijeme. Radom u terenskim ambulantama uočili smo dosta zapuštenih slučajeva. Javlјali su nam se pacijenti gdje smo znali da je već kasno, ali moramo ih uvrstiti u program zbrinjavanja. Bitno je da se pacijent kod kojeg je otkriven maligni melanom, što prije uputi plastičnom hirurgu, da bi se zvršila ekscizija i histopatološka verifikacija, a potom uz samog onkologa, dermatologa, određuje se poseban vid terapije koji je najprimjereniji u datom momentu za tog pacijenta.
Imate li za kraj razgovora neki savjet za naše čitaoce?
– Mislim da se mora podizati svijest lјudi na viši nivo, da shvate da je potrebna adekvatna zaštita. Nije sve u novcu. Kreme dosta koštaju, i sada je to sve građanima skupo. Međutim, vi svakodnevno možete dosta uraditi za sebe. Vani birajte područje hladovine. Ukoliko se kupate, nemojte ležati čitav dan na suncu. I ja idem na more, odmaram se, ali ne ležim na suncu, ne sunčam se aktivno. Nekih desetak minuta nakon izlazka iz vode, već treba potražiti adekvatnu hladovinu. Najbolјe je prirodan hlad, a to ne košta, pogotovo na Sani gdje imamo dosta vrba, rastinja, gdje se možete uvijek skloniti. Na bazenima uvijek gledati uz neki zid gdje se možete okupati i birati vrijeme. Ukoliko je to moguće, da se kupate u ranijim jutarnjim časoma i predveče. Tada je slabiji indeks zračenja. Međutim, mi svi kratko idemo na more, sedmicu ili dvije i hoćemo maksimalno iskoristiti to vrijeme, ali možete obući majicu i adekvatno se zaštititi. Bitno je nanijeti kremu u adekvatnom sloju, a ne samo mjestimično. Krema se mora nanijeti na lice, na sva fotoeksponirana i izložena područja. Najbolјe pola sata prije izlaska van. Djeca do druge, treće godine uopšte se ne smiju izlagati suncu. Nerijetko vidimo na ulicama da mlade majke vode bebe u 12 sati okrenute prema suncu, a koža djeteta je potpuno nezaštićena. Mehanizmi za borbu protiv UV zračenja kod djece su mnogo manji nego kod odraslih, tako da ih ne treba izlagati suncu.
Problem kancera kože postaje svakodnevica, čak i kod djece. Prijedor već 13 godina učestvuje u kampanji Euromelanoma tokom maja mjeseca, s cilјem podizanja svijesti građana o štetnom dejstvu ultravioletnog zračenja. Procjenjuje se da će broj obolјelih od karcinoma kože u narednih 25 godina porasti za 40%.
