Vremenska prognoza mnogima je prva informacija koju potraže čim otvore oči, ali rijetko ko razmišlja o ljudima koji stoje iza tih svakodnevnih podataka.
Milica Đorđević, meteorološkinja sa više od 15 godina iskustva u Republičkom hidrometeorološkom zavodu, objašnjava za naš portal šta se sve krije iza jedne prognoze i zašto vremenske najave nikada ne bi trebalo tumačiti bukvalno.
U video-intervjuu koji možete pogledati na našem portalu, razgovarali smo o tačnosti vremenskih aplikacija na telefonima, zašto prognoze ponekad “promaše”, koje su granice dugoročnog predviđanja, ali i o sve češćim vremenskim ekstremima u Bosni i Hercegovini.
Milica je objasnila i kako funkcionišu meteorološki modeli, zašto su termin “superćelijska oluja” i druge dramatične najave često zloupotrebljeni, te da li narodna vjerovanja – poput „lastavica koje najavljuju kišu“ – imaju uporište u nauci.
Od nauke do svakodnevnog života
“Najlakši put do profesije meteorologa jeste da se završi studij meteorologije – koji, nažalost, ne postoji u BiH. Studira se u Beogradu ili Zagrebu, a nakon toga se najčešće radi u hidrometeorološkim zavodima ili srodnim institucijama”, objašnjava Đorđević.
Prognoza se ne pravi napamet, već na osnovu složenih numeričkih modela.
“Prati se razvoj vremena putem satelita i radara u kratkim intervalima, a uključuje se i lokalno znanje i iskustvo, kako bi se dobila tačna slika specifična za naš region”, pojašnjava ona.
Kako izgleda radni dan meteorologa
U Hidrometeorološkom zavodu radni dan počinje u 6 ujutro.
“Naš zadatak je da pripremimo kratkoročnu prognozu – za danas, sutra i naredna tri dana. Sunčane dane je lakše prognozirati, ali lokalne nepogode i promjene vremena zahtijevaju dodatnu analizu i oprez”, kaže Milica.
Dodaje da su kratkoročne prognoze – od tri do pet dana – uglavnom vrlo tačne, ali da građani često pogrešno tumače lokalne pojave.
“U ljetnim mjesecima mogući su pljuskovi koji zahvate jedan dio grada, a drugi ostave suh. Tada građani pomisle da je prognoza pogrešna, iako zapravo nije”, kaže ona.
Aplikacije na telefonu: korisne, ali treba ih znati čitati
Govoreći o vremenskim aplikacijama, Đorđević naglašava da su one korisne – ali samo ako se pravilno koriste.
“Najbolje su aplikacije koje koriste radarske i satelitske podatke i ažuriraju se svakih 90 minuta. Ikonica oblaka ne znači kišu cijeli dan, a procenti šanse za padavine često se pogrešno tumače. Na primjer, 20% šanse za kišu znači da postoji vjerovatnoća da će padavine zahvatiti barem jedan dio područja, a ne da će kiša padati 20% dana.”
Dezinformacije i “superćelijske oluje”
Za Milicu, najteži aspekt posla danas je borba protiv dezinformacija, naročito na društvenim mrežama.
“Termin ‘superćelijska oluja’ jeste meteorološki pojam, ali ne znači da je svaka jača kiša – superćelija. Kada za svaku pojavu koristimo najdramatičnije izraze, građani se otupe i više ne reaguju ni na istinske opasnosti”, upozorava.
Klimatske promjene u BiH – stvarne i opasne
Klimatske promjene u BiH, kako kaže, nisu više neka apstraktna budućnost – one su ovdje.
“Bilježimo porast srednje temperature, zime su sve blaže, a ekstremni vremenski događaji sve češći. Ranije su poplave, suše i oluje bile rijetke – sada ih imamo u istoj kalendarskoj godini”, naglašava.
Na kraju, Đorđević pojašnjava razliku između kratkoročnih i sezonskih prognoza:
“Prognoze za određeni dan u novembru ili na Novu godinu – to nije moguće. Sezonske prognoze govore o odstupanju od prosjeka, ali niko ne može reći kakvo će tačno biti vrijeme 15. jula ili 15. avgusta.”
Cijeli intervju s meteorologinjom Milicom Đorđević, u kojem govorimo i o narodnim vjerovanjima, važnosti tačne komunikacije i pripremi gradova za ekstremne vremenske pojave, možete pogledati u prilogu.
