U Prijedoru je obilježeno 83 godine od formiranja ustaškog logora “Ciglana”. Kroz logor je prošlo više od 14.000 Srba ,civila, uglavnom djece, žena i staraca. Većina punoljetih muškaraca odvedena je u sistem logora Јasenovac.
Logor “Ciglana” formiran je 1942. godine tokom etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa Kozare za vrijeme ustaško-njemačke ofanzive. Mladen Vučkovac imao je samo dva mjeseca kada je sa majkom, dvije sestre i dva brata zatočen u logoru. O njegovim užasima pričali su mu stariji rođaci. Kaže da su zatočenici ubijani ili umirali od gladi i bolesti.
– Iz tog logora je muško stanovništvo pokupljeno i otjerano. Za dvije noći, iz moga zaseoka, za dvije noći je otjerano 20 muških glava? Nikad se nisu vratili – kaže bivši logoraš Mladen Vučkovac.
O strahotama logora Slaviši Kneginjiću pričali su roditelji koje su ustaše zarobile i odevle u logor kad su bili djeca.
– Moji su roditelji bili u logoru, bili su djeca od osam godina, pričali su o strahotama. Iz ovog logora, zbog javnosti da se zna, prema Kitonjića gaju, to je gore na staroj cesti, mnogi su otpremljeni u Kitonjića gaj, a iz Kitonjića gaja koji su otišli za Јasenovac nisu se više nikad ni vratili – priča Slaviša Kneginjić, iz Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora.
O ovom logoru veoma malo se istraživalo i pisalo pa tako nije utvrđen tačan broj logoraša ali prema postojećim podacima riječ je o više od 14 hiljada.U njihovu čast služen je parastos i položeni vijenci na nedavno izgrađeno spomen obilježje.
– Trebamo se sjećati naših žrtava, odati počast svim poginulim kako u Drugom svjetskom ratu, tako i u ovom ratu i pominjati da se više nikad to ne ponovi, jer rat nikom nije donio ništa dobro – kaže Nenad Mejakić, zamjenik gradonačelnika Prijedora.
Važno je njegovati kulturu sjećanja.
– Naša obaveza i dužnost je da ovakva mjesta obilazimo, da gajimo kulturu sjećanja i pamćenja na nevino stradale žrtve i da istrajemo u istini koja se u današnje vrijeme sve više prekraja i sve više mijenja u korist nekih koji nisu dali ni blizu doprinos kao srpski narod u borbi protiv fašizma – navodi Radenko Topalović, šef kabineta ministara rada i boračko-invalidkse zaštite
Noću 24/25. aprila 1943. godine partizani Pete kozarske brigade zauzeli su logor i oslobodili zatvorenike.
