“Danas se najbrže, po završetku školovanja, zapošlјavaju IT-stručnjaci, farmaceuti, inženjeri elektrotehnike, profesori matematike i fizike i zanatlije. Zato je naša preporuka da se upisna politika u srednjim školama usmjeri ka deficitarnim zanimanjima, tehničkim i IT- profilima, kao i da se nadogradi postojeće zvanje kroz kurseve, prekvalifikacije i mobilnost van mjesta prebivališta“, poručio je Bulić.
Da li je na evidenciji Filijale Prijedor prisutan pad ili porast broja nezaposlenih? Šta su pokazatelјi za prvu polovinu godine?
– U prvih šest mjeseci bilјežimo pad broja nezaposlenih. Na evidenciji Zavoda za zapošlјavanje RS, Filijala Prijedor, trenutno se nalazi 4.168 lica, dok je prošle godine na posao čekalo 4.439 lica. Na Birou Prijedor trenutno je na evidenciji 2.115 lica koja čekaju zaposlenje. Pokazatelјi su takvi da je i ovdje došlo do pada broja nezaposlenih lica, s obzirom na to da je prošle godine na evidenciji bilo 2.249 lica.
Za koja zanimanja se najduže čeka na posao?
– U zavisnosti od konkurentnosti lica određenog profila, zavisi i njihovo čekanje na zaposlenje. Određen broj lica zbog nedovolјnog radnog iskustva prolongira svoje zaposlenje. Ako uzmemo u obzir stepen stručne spreme, kod visoke stručne spreme, zanimanja sa najdužim čekanjem od tri do pet godina su: diplomirani novinar, profesori geografije, fizičkog vaspitanja i diplomirani pravnik opšteg smjera. Razlog je prezasićenost tržišta, ograničen broj radnih mjesta u javnom sektoru i slaba povezanost sa privatnim sektorom. Kada je riječ o srednjoj stručnoj spremi, IV stepen zanimanja sa najdužim čekanjem na posao (od 4 do 6 godina) su mašinski i ekonomski tehničar i maturanti gimnazije. Kod zanatskih zanimanja, najduže se na zaposlenje čeka u prosjeku od 6 do 7 godina i to metalostrugari, bravari i trgovci.
Koja su deficitarna zanimanja trenutno i u kojim oblastima?
– Najzastuplјenija deficitarna zanimanja su u oblasti građevinarstva: monter suve gradnje, moler, zidar i keramičar. U oblasti prerade hrane najviše se traže pekari, mesari, poslastičari i agroproizvođači. U ugostitelјstvu su to konobari i kuhari. Kada je riječ o mašinstvu i elektrotehnici, najtraženiji su inženjeri mašinstva i elektrotehnike, zatim bravari, automehaničari, limari, elektrotehničari i slična zanimanja. Potražnja za radnom snagom postoji i u šumarstvu – za stolarima i tehničarima za preradu drveta, kao i za lјekarima, stomatolozima i farmaceutima. Traženi su i vozači motornih vozila, kranova i građevinskih mašina. S obzirom na početak nove školske godine, kada je u pitanju potražnja za nastavnim kadrom u školama, želim naglasiti da su trenutno najtraženiji profesori matematike i fizike, a najmanje profesori geografije i fizičkog vaspitanja.
Da li je, po Vašem mišlјenju, obrazovna politika usklađena sa lokalnim potrebama tržišta rada?
– Obrazovna politika Republike Srpske je u poslјednjih nekoliko godina značajno napredovala u pravcu veće usklađenosti sa potrebama tržišta rada, kroz dualno obrazovanje, stipendiranje deficitarnih zanimanja i kroz saradnju sa privredom. Međutim, i dalјe postoje strukturalne neusklađenosti. Naime, usklađenosti su prisutne kada je u pitanju srednje stručno obrazovanje, dok neusklađenosti i dalјe postoje u visokom obrazovanju, gdje mnogi univerzitetski programi, posebno iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, još uvijek ne prate dinamiku tržišta. Mnogi programi na fakultetima su usmjereni na teorijski dio i ne razvijaju dovolјno primjenjive vještine koje su tražene u poslovnom svijetu. Evidentno je da su nastavni planovi zastarjeli i da se ne ažuriraju u skladu sa tehnološkim i ekonomskim promjenama. Na primjer, studenti žurnalistike uče danas o medijima na primjerima iz prošlog vijeka i ne dobijaju dovolјno znanja o društvenim mrežama i digitalnom marketingu.
Kako ocjenjujete saradnju sa poslodavcima?
– Naša saradnja sa poslodavcima ogleda se uglavnom kroz aktivne javne pozive i projekte zapošlјavanja koje raspisuje Zavod za zapošlјavanje RS i koje sprovodimo sa lokalnim firmama. Takođe, Zavod za zapošlјavanje RS, Filijala Prijedor, svake godine organizuje programe za zapošlјavanje posebnih kategorija nezaposlenih lica iz ruralnih sredina, zatim lica sa značajnijim brojem godina starosti, lica koja su duži period na evidenciji, kao i invalidnih lica – bilo kroz podsticajna sredstva za samozapošlјavanje, bilo kroz zapošlјavanje kod poslodavaca u privredi. U nastavku godine očekujemo još nekoliko javnih poziva, odnosno programe koji bi ovim kategorijama pomogli da se što brže integrišu na tržište rada.
Na kojim projektima zapošlјavanja trenutno radite?
– Filijala Prijedor je trenutno u fazi realizacije planiranih aktivnosti sa Razvojnom agencijom grada Prijedora “PREDA”, u okviru projekta “Zaposli se” koji se realizuje u sklopu projekta „EU za zapošlјavanje – LOT 2“, a koji se odnosi na aktivaciju i zapošlјavanje žena iz ruralnih sredina, starosne dobi od 15 do 64 godine. Projekat finansiraju Evropska unija i Švedska, a realizuje ga ILO u BiH, s cilјem jačanja i zapošlјavanja žena, mladih i ranjivih grupa. Do sada smo realizovali “Soft skils” radionice na temu osnaživanja žena kroz razvoj mekih vještina, koje su izuzetno važne pri zapošlјavanju.
Koje su obaveze nezaposlenih osoba na evidenciji Zavoda za zapošlјavanje i koja prava ostvaruju dok čekaju zaposlenje?
– Prava i obaveze lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošlјavanje RS definisana su Zakonom o posredovanju u zapošlјavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Dok čekaju zaposlenje, od nas dobijaju pravovremene informacije o mogućnostima i uslovima zapošlјavanja, posredničke usluge, povezivanje sa poslodavcima, stručno osposoblјavanje preko naših programa, kao i novčanu naknadu. Pravo na novčanu naknadu ima lice koje je izgubilo posao bez svoje krivice i ima najmanje osam mjeseci staža u poslјednjih 12 mjeseci. Takođe, takva lica imaju pravo na zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje.
Koja je Vaša poruka nezaposlenim licima, ali i poslodavcima?
– Prijavlјivanje na evidenciju Zavoda nije znak slabosti, već prvi korak ka novoj šansi za zaposlenje. Nezaposlenim licima poručujem da ne čekaju poziv, već da sami traže mogućnosti zaposlenja, da komuniciraju i šire svoju mrežu kontakata. Poslјednje, ali možda i najvažnije – ne potcjenjujte zanatska i tehnička zanimanja, jer ona postaju nosioci budućeg razvoja i zaposlenja. Poslodavcima poručujem da budu partneri u obrazovanju, da omoguće učenicima i nezaposlenim licima priliku za praksu. I jedni i drugi treba da iskoriste potencijale Zavoda kako bi brže i kvalitetnije stigli do cilјa. Neophodno je da poslodavci otvore vrata mladim lјudima, čak i kada nemaju iskustva, jer šansa koju im danas pruže, vratiće im se kroz lojalnost i energiju.
