Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju prenos moštiju svetog apostola Vartolomeja. Njegov glavni praznik je 24. jula, odnosno 11. jula po julijanskom kalendaru.
Kada je ovaj veliki apostol bio raspet u jermenskom gradu Albanapolju, hrišćani su skinuli njegovo tijelo i sahranili ga u olovnom kovčegu.
Pošto su se na njegovom grobu dešavala mnoga čudesa, naročito iscjeljenja bolesnih, broj hrišćana je rastao. Zbog toga su neznabošci uzeli kovčeg sa Vartolomejevim moštima i bacili ga u more.
Istovremeno su bacili još četiri kovčega sa moštima mučenika Papijana, Lukijana, Grigorija i Akakija.
Međutim, po Božjem promislu, kovčezi nisu potonuli, već su se vodom razdvojili u četiri različita grada: Akakijev kovčeg je stigao u Askalus, Grigorijev u Kalabriju, Lukijanov u Mesinu, Papijanov na drugi dio Sicilije, a Vartolomejev na Liparska ostrva.
Liparski episkop Agaton je, nekim tajanstvenim otkrovenjem, saznao da se mošti svetog apostola približavaju.
Sa sveštenstvom i narodom, izašao je na obalu i dočekao kovčeg s velikom radošću.
Tom prilikom, mnogi bolesni su bili iscjeljeni moštima svetog apostola. One su bile položene u crkvi posvećenoj svetom Vartolomeju, gdje su ostale do vremena ikonoboračkog cara Teofila (oko 839. godine). Kada su muslimani stigli na Lipare, mošti su prenijete u grad Benevento.
Tako je Gospod proslavio svog apostola čudesima, i za života i poslije smrti.
Narodno vjerovanje kaže da Vartolomej ne oprašta nevjernicima koji danas rade, jer postoji vjerovanje da bi im svi poslovi u polju mogli propasti.
U narodu se kaže: “Smlatiće te kao Vrtoloma prasku!”
Na nekim krajevima Srbije vjeruje se da rad na Vratolomu može izazvati poplave, grad i oluje. Slično tome, ako je danas oblačno, vjeruje se da to najavljuje lošu godinu za poljoprivrednike i sve one koji žive od rada na zemlji.
Ne preporučuje se rad na njivi danas.
U selima Šumadije, narod vjeruje da svetac liječi padavicu, pa oboljeli odlaze u obližnje manastire da se pomole. U topličkom kraju, smatra se da Sveti Vratoloma i Sveti Sava sjede na planini i čuvaju njive od štete. Oluje su moguće samo ako oni prilegnu i zadrijemaju, ali to se rijetko događa.
Narod vjeruje da deci treba zabraniti da se penju po drveću, da ne bi slomila vrat, pa se zbog toga svetac zove Vratoloma (Vrtoloma). Takođe se izbjegava kupanje u rijekama, a ženama se savjetuje da danas ne “bućkaju” mlijeko.
Svi poslovi na njivama se na današnji dan obustavljaju.
