Pet od 27 ljekara specijalista koji su od 2020. godine do danas prekinuli radni odnos sa Bolnicom “Dr Mladen Stojanović” po različitim osnovama nije ispunilo svoje obaveze po osnovu ugovora o specijalizaciji, izjavio je vršilac dužnosti direktora ove ustanove Miroslav Bijelić.
On je naveo da je u tri slučaja pokrenut sudski postupak ukupne vrijednosti oko 337.000 KM koliko je bolnica uložila u njihovu edukaciju.
“U jednom slučaju potpisan je sporazum o izmirenju duga u ratama, a u drugom je u toku priprema dokumentacije za utuživanje”, rekao je Bijelić Srni.
On je ocijenio da se sudska praksa razlikovala od slučaja do slučaja, a da je Vrhovni sud Republike Srpske u međuvremenu zauzeo stav da se ljekarima koji odu prije ispunjenja obaveza po ugovoru o specijalizaciji naplati onaj dio koji nisu odradili i da se taj stav polako sada spušta ka nižim sudovima.
“Mi koristimo sve pravne lijekove jer se tu ne radi samo o direktnom trošku nego i o nesigurnosti kadrovske politike i zato treba da postoji kaznena odredba. Imate pravnu nesigurnost ako nekoga uputite na specijalizaciju, on pet godina nije kod vas, vi mu svaki mjesec isplaćujete bruto platu, odvojen život, sva prava koja ima. Naš stav je da se taj dio mora namiriti jer je oštetio bolnicu”, pojasnio je Bijelić.
On je naveo da je od preostala 22 ljekara koji su napustili prijedorsku bolnicu, deset specijalista to učinilo nakon ispunjenja ugovora o specijalizaciji radi zaposlenja u drugoj zdravstvenoj ustanovi, jedan je ljekar sekundarac, šest je prekinulo radni odnos zbog ispunjenja uslova za penziju, dok je troje ljekara specijalista preminulo.
Bijelić napominje da je bolnica nekada imala četiri, a danas ima devet odjeljenja na kojima je situacija takva da svako napuštanje ljekara stvara ogromne probleme, te da je potrebno stvari mijenjati sistemski.
“Neophodno je zanimanje ljekara učiniti privlačnijim mladim ljudima. Da bi postalo privlačnije, mora da ima određene privilegije u društvu, da li finansijske, da li kroz prednosti prilikom stipendiranja, rješavanja stambenog pitanja, upisa djece u vrtić. Jer da neko postane ljekar specijalista, to su godine i godine truda, odricanja i mukotrpnog rada na osnovnom nekom nivou, a da ne govorimo o daljem usavršavanju”, poručio je Bijelić.
