Srpska pravoslavna crkva danas obilježeva Usjekovanje glave Svetog Jovana, koji je u našem narodu poznat i kao Sveti Jovan ili Jovan Glavosek.
Praznik je veoma značajan i provodi se u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.
Ne radi se ništa od teških poslova, ni na njivi, ni u kući.
Naime, Sveti Jovan je pogubljen na nagovor Irodijadine kćeri Salome koja je, kako kaže predanje, svojom zavodljivom igrom “sedam velova” uspjela da izmami carsko obećanje.
Po nalogu Irodovom, Sveti Jovan je posječen, a njegovu glavu je Saloma na tanjiru donijela carici Irodijadi.
Prema pravoslavnim običajima, na dan kada se obilježava Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja praktikuje se suvi post. Vjeruje se da ne valja ni jesti, ni piti išta crveno, jer to podsjeća na prolivenu krv.
Danas ne valja uzimati nož u ruke. U nekim krajevima vodi se računa i da djeca nikako ne jedu crveno voće i povrće, paradajz, crvene jabuke.
Takođe se vjeruje da na ovaj praznik ne treba jesti ništa iz tanjira, niti sa tacne. Važno je izbjegavati rad, kako napolju, tako i u kući. Takođe, u nekim krajevima je dobar dan za branje ljekovitog bilja, a u mnogim mjestima u Srbiji održavaju se vašari.
U istočnoj Srbiji se vjeruje da na ovaj dan čak treba skidati i crveni končić sa ruke, koji, prema sujeverju, onome ko ga nosi, ostalim danima donosi sreću!
Prema ovom vjerovanju, nikako ne smijete da ostavite crveni končić vezan, jer će vam od ovog dana sve “ići naopako”.
Praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena. Dan Usekovanja hrišćani provode u molitvi i strogom postu, kao i u crkvi na liturgiji, piše Telegraf.rs.
