Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave praznik Polaganje pojasa Presvete Bogorodice.
Sveta Bogorodica je napravila pojas od kamilje grive.
Nakon svog uspenja, Sv. Bogorodica je dala pojas Apostolu Tomi, a on je kasnije prenijet u Carigrad i čuvan u zapečaćenom kovčegu u Bogorodičinoj crkvi Vlaherni, zadužbini carice Pulherije. Kovčeg nikada nije bio otvaran sve do vremena cara Lava Mudroga (886 – 912).
Međutim, zbog jedne važne “krunisane” glave, napravljen je izuzetak.
Naime, vizantijska carica Zoa (kćerka je cara Romana) bila je bolesna duševno i poželjela je da zarad ozdravljenja na nju bude stavljen upravo taj pojas.
Car je zamolio patrijarha da kovčeg bude otvoren, što je on aminovao i carica je zahvaljujući “moćnom” predmetu momentalno ozdravila.
U znak zahvalnosti, ona ga je izvezla zlatnim nitima, i podijelila na tri djela.
U znak sećanja na to, ustavljen je današnji praznik. Preciznije, u vrijeme Manojla I Кomnina (1143-1180).
Što se tiče pomenutih dijelova, jedan se nalazi Gruziji, u Zugdidu, jer se carica po ozdravljenju udala za cara Abuhaza Gruzijskog, te je predmet ponijela sa sobom.
Po zapovijesti ruskog cara Aleksandra I sagrađena je naročita crkva u Mingreliji u Zugdidu, gdje se čuva taj dio čudotvorne odjeće sv. Bogomatere.
Takođe, jedan dio pojasa nalazi se u manastiru Vatoped, na Svetoj Gori. Car Jovan VI Кantakuzin (1347-1355), poklonio ga je tom manastiru kao dokaz svoje velike naklonosti i pažnje.
Kad je riječ o vjerovanjima, ovaj praznik je važan, kao i ostali “Bogorodičini” za žene. Valja se da ga dame provodu u strogom postu i molitvi, kako bi lakše rađale.
One pripadnice nežnijeg pola kojima se ne da da imaju potomstvo, treba da odu u crkve i manastire posvećene Bogorodici i mole je za milost.
Ima i onih koji ovaj praznik proslavljaju kao krsnu slavu, prenosi Telegraf.
