Mala Gospojina, praznik Rođenja Presvete Bogorodice, slavi se 21. septembra po novom kalendaru.
U našem narodu ovaj praznik se izuzetno poštuje, jer se smatra danom radosti na svijet je došla Presveta Bogorodica, majka Gospodnja. S obzirom da je riječ o prazniku koji je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, mnogi su u dilemi da li bi na taj dan trebalo da poste ili ne.
Mala Gospojina je praznik radosti i nade. Spada u takozvane nepokretne praznike, jer se uvijek proslavlja istog datuma – 21. septembra. Crkva ovim praznikom podseća da je rođenje Bogorodice uvod u sve ono što će uslediti – rođenje Isusa Hrista i spasenje čovječanstva.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Vjernici će obilježiti ovaj praznik odlaskom na liturgiju i sprovođenjem niza običaja, a mnogi ne znaju da li će se ogrešiti ako se na ovaj dan ne pridržavaju pravila posta.
Na Malu Gospojinu se ne posti, osim ako taj dan “padne” u srijedu ili petak – tada vjernici poste po pravilu crkve, na vodi. Dakle, ovo nije strogi posni praznik poput Velike Gospojine ili Božićnog posta, već dan u kome vladaju praznična radost i okupljanje porodice. Kako Mala Gospojina ove godine “pada” u nedjelju, trpeza bi trebalo da bude mrsna i raskošna, prenosi Žena Blic.
Običaji na Malu Gospojinu
U tradiciji srpskog naroda, Mala Gospojina se smatra i krajem ljeta i početkom jeseni. Ljudi su vjerovali da tada počinje period kada se „uzima zimsko ruho“, da se priroda polako umiruje i priprema za zimu.
Običaj je bio da se na ovaj dan ne radi ništa teško u polju, već da se porodica okuplja oko trpeze i molitve.
Mala Gospojina je dan koji posebno svetkuju djevojke i žene; one obavezno odlaze u crkvu na liturgiju i upućuju molitve Presvetoj Bogorodici koja je zaštitnica žena i djece. U narodu se veruje da deca koja se rode na Malu Gospojinu imaju posebnu zaštitu i blagoslov Majke Božije.
Vjeruje se da na dan rođenja Presvete Bogorodice ništa ne bi trebalo davati iz kuće – da “sreća ne bi izašla”.
Mnoge porodice u Srbiji Malu Gospojinu slave kao krsnu slavu.
