Krstovdan slavimo dva puta godišnje. Jesenji Krstovdan obilježava se 27. septembra, a 18. januara zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan.
U stara vremena ljudi su na Krstovdan strogo postili, na hljebu i vodi, ali zanimljivo jelo se i grožđe, dok je drugo voće bilo zabranjeno. O značaju ovog običaja svjedoči i narodna poslovica: “Ko se krstom krst, taj Krstovdan posti!”
U nekim srpskim selima održavali su se vašari, a ovaj dan prate i drugi živopisni običaji.
Stari običaj nalaže da se na jesenji Krstovdan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. Takođe, u selima su se isplaćivali takozvani poljaci, koji su čuvali polja od Đurđevdana do Krstovdana, tjerali ptice i naplaćivali globe od onih čija je stoka pravila štetu na tuđim njivama. Isplaćivalo se onoliko koliko je bilo dogovoreno o Đurđevdanu.
U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povlače na počinak i da ih od tada više nema. Ne treba zaboraviti još jednu staru praksu – vjeruje se da treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se stablo što više razgranalo.
Jedan od najljepših običaja koji se vezuju za jesenji Krstovdan jeste tradicija branja i osvećenje bosiljka. Ova biljka je u našem narodu poznata kao božja i veoma je važna za tradicionalne običaje. Kažu da se prvo sadi bosiljak, pa tek onda druge biljke i cvijeće. Zato bi 27. septembra u kuću trebalo unijeti malo bosiljka – za uspeh i zdravlje cijele porodice. Slično tome, bosiljak se kači na ikonu da cijela godina ne bi išla naopako, a kažu da valja popiti i čaj od bosiljka.
Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Takođe, narodno vjerovanje kaže da se na Krstovdan mogu predvidjeti dalje vremenske prilike, i to na ovaj način:
– Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom.
– Ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
– Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
– Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.
– Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.
– Poslije toplog i suvog septembra predstoji hladan i kišovit oktobar.
– Septembarska kiša donijeće zlato njivama, a otrov vinogradima.
– Kakav septembar oko Krstovdana, takav nas očekuje mart naredne godine.
Kako se posti na jesenji Krstovdan
Duhovni post zahtjeva uzdržavanje od negativnih misli i djela, dok tjelesni podrazumjeva ishranu na vodi, bez namirnica životinjskog porijekla, čak i ulja. Prema običajima, na jesenji Krstovdan u dom se unosi osveštan bosiljak, simbol mira i zaštite doma i porodice od negativne energije.
Zašto se na jesenji Krstovdan jede grožđe
Grožđe se 27. septembra jede kao simbol slatke pobjede, plodnosti i obilja. Veruje se da oni koji ga konzumiraju na jesenji Krstovdan privlače sreću i prosperitet u svoj život.
Zašto je važno vratiti dugove
Vraćanje dugova na jesenji Krstovdan je običaj koji simbolizuje moralnu čistotu i poštovanje prema bližnjima. To je gest koji oslobađa od tereta i stvara harmoniju u međuljudskim odnosima.
Krstovdan je dan kada se vjernici podsjećaju na snagu vjere i tradicije, uz običaje koji neguju duhovnost i zajedništvo, prenosi Kurir.
Autor: Srpskainfo
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER