Pravoslavni vjernici danas slave Svetog apostola Jakova, Episkopa Jerusalimskog, izuzetnu figuru ranog hrišćanstva, poznatog po svojoj pravednosti i strogim moralnim poukama, posebno upućenim bogatima.
Sveti apostol Jakov, nazivan i bratom Gospodnjim, bio je sin pravednog Josifa, muža Presvete Bogorodice. Ovaj neobičan naziv zaslužio je kada se, prilikom Josifove podjele imanja sinovima, jedini usprotivio braći i pristao da svoj imetak podijeli sa Isusom, koga ostali sinovi nisu smatrali bratom.
Jakov je čitavog života živio izuzetno asketski, hraneći se isključivo hljebom i vodom, bez masti i ulja. Nakon Vaskrsenja, Isus mu se, po predanju, lično javio. Jakov je potom 30 godina služio kao episkop u Jerusalimu i sastavio je prvu liturgiju, koju su kasnije skratili sveti Vasilije Veliki i sveti Jovan Zlatousti.
Posebno je bio oštar prema bogatašima, upozoravajući ih na poniznost. Njegova poruka bila je snažna: ako ne budu ponizni, proći će kao „cvijet travni“ koji uvene kad ogrije sunce. Podsjećao je da je Bog izabrao „siromahe ovoga svijeta“ da budu bogati vjerom i nasljednici Carstva.
Svoju braću u vjeri opominjao je da ne ukazuju čast bogatima, retorički ih pitajući: „Nisu li bogataši ti koji vas ugnjetavaju i zar vas oni ne vuku na sudove?“ Osuđivao je njihovo „naslađivanje na zemlji“ i proročki govorio o nevoljama koje dolaze, tvrdeći da će njihovo nagomilano bogatstvo istrunuti, odjeću pojesti moljci, a zlato i srebro zarđati.
Najsnažnije upozorenje uputio je zbog nepravde prema radnicima: „Gle, vapaji plata radnika koji su požnjeli njive vaše, koju ste im zakinuli; i vapaji žetelaca dođoše do ušiju Gospoda Savaota“.
Jevreji su se divili njegovoj pravednosti i prozvali su ga Jakovom Pravednim. Međutim, kada je za prvosveštenika postavljen Anan, skovao je plan da ubije Jakova kao Hristovog propovednika.
Tokom proslave Pashe, starešine su mu naredile da se popne na krov Hrama i govori protiv Hrista. Jakov je, umesto toga, počeo da propoveda narodu o Hristu kao Sinu Božjem i Mesiji.
Razjareni sveštenici su ga skinuli sa krova, pri čemu je teško povrijeđen. Ipak, na koljenima je pružio ruke ka nebu i zavapio: „Oprosti im Gospode ovaj grijeh, jer ne znaju šta čine“. U tom trenutku, jedan čovjek mu je prišao i svom silinom ga udario po glavi, čime je Sveti Jakov skončao u svojoj 63. godini.
Običaji vezani za današnji praznik nalažu da bi valjalo pomoći nekome ko je u nevolji – savjetom, hranom ili na bilo koji drugi način. Predanje kaže da će milostivi apostol Jakov svakome ko danas prikaže svoje hrišćanske vrline ispuniti svaku molitvu.
Prema narodnom vjerovanju, neudate djevojke bi u ponoć trebalo da se umiju hladnom vodom, kako bi se zaštitile od zlih duhova i obezbjedile sebi zdravo potomstvo, prenosi Telegraf.
