Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra, kada će u 3.00 časa ujutru kazaljke na časovnicima biti pomjerene za jedan sat unazad.
Psiholozi upozoravaju da promjena vremena može uticati na bioritam i psihološko stanje ljudi. Psiholog Maja Savanović Zorić za Srnu je istakla da, iako naizgled dobijamo dodatni sat sna, ljudski organizam voli ritam i predvidljivost.
„Promjenom ciklusa svjetlosti i tame mijenja se lučenje hormona poput melatonina i serotonina, što može izazvati umor, pad koncentracije, promjene raspoloženja ili blagu tjeskobu“, navela je Zorićeva.
Ona dodaje da su kod većine ljudi te promjene blage i prolazne, ali da kod osjetljivijih osoba ili onih sa problemima sa snom i raspoloženjem prilagođavanje može potrajati nekoliko dana.
„Najbolje što možemo uraditi jeste da se postepeno prilagodimo prirodnom ritmu: provoditi više vremena na dnevnom svjetlu, zadržati uobičajeno vrijeme buđenja i odlaska na spavanje, jesti lagano i kretati se što više“, savjetuje psiholog.
Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu naredne godine.
Prelazak na zimsko vrijeme završava ljetno računanje vremena, koje se za ovu godinu završava u noći između 25. i 26. oktobra, kada se kazaljke pomjeraju jedan sat unazad.
Građani Evropske unije su 2018. godine učestvovali u anketi o ukidanju promjene vremena, pri čemu se više od 80 odsto od 4,6 miliona učesnika izjasnilo za ukidanje. Prijedlog je 2019. godine podržao i Evropski parlament sa 63 odsto glasova.
Međutim, konačna odluka još nije donesena zbog nedostatka konsenzusa među zemljama članicama, jer je za usvajanje potrebna kvalifikovana većina u Evropskom savjetu. Od 2018. godine, 27 država članica EU još uvijek nisu razmatrale taj prijedlog.
IZVOR: SRNA/mondo.ba
Foto: SHUTTERSTOCK