SVETI LUKA I NOĆ VJEŠTICA Sutra je dan koji spaja dva praznika i još jedan povod za podjele, RASPRAVA BUKNE svake godine

Posljednji dan oktobra spaja dva praznika, sasvim različita, Svetog Luku i Noć vještica. Dan sličan 14. februaru kada se diskusija vodi oko Svetog Trifuna i Dana zaljubljenih, vjerovatno će i sutra pokrenuti raspravu jer ima onih koji smatraju da praznik iz zapadnjačke kulture odnosno zapadnohrišćanske tradicije ne treba “miješati” sa jednim pravoslavnim praznikom.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave Svetog Luku, praznik u narodu poznat kao Lučindan. Sveti Luka je bio jedan od četvorice jevanđelista i pisac je Jevanđelja po Luki i Dela apostolskih (sutra se pritom slavi i Sveti Petar Cetinjski). Brojen porodice u Srbiji obilježavaju sutra krsnu slavu.

Kada je riječ o Noći vještica, taj datum dolazi iz zapadnohrišćanske tradicije, a u moderno vrijeme proslavlja se kroz kostiminirane zabave, koje se organizuju i u našoj zemlji, i razne druge aktivnosti u koje spadaju i pravljenje lampi od rezbarenih tikvi, gledanje horor filmova….

Zna se da je ovaj praznik zasnovan na keltskom običaju proslave praznika “Samhain”. Naime, Kelti su novu godinu proslavljali prvog novembra, a Samhain se obilježavao noć ranije i pretpostavlja se da se tada duhovi mrtvih vraćaju na zemlju izazivajući probleme i uništavajući usijeve.

Tu je i podsjećanja da su keltski paganski sveštenici pravili ogromne lomače gdje su se ljudi okupljali kako bi spalili usjeve i životinje kao žrtve keltskim božanstvima. Tokom tih proslava nosili su kostime, uglavnom od životinjskih glava i kože.

Ima nemali broj onih koji smatraju da pravolsani vjernici ne bi trebalo da ni na kakav način obilježavaju Noć vještica koji se ocijenjuje kao još jedan negativan produkt sa Zapada.

Etnolog Jasna Jojić prokomentarisala je za TV Prva da je “Noć veštica” jedan vid zabave za mlade, ali i magijski ritual koji je deo keltske kulture.

“Ljudi vole magijske rituale, pa tako praznik Noć vještica predstavlja jedan vid prelaza na sljedeće godišnje doba – zimu”, dodala je i napomenula da podjele i svađe stvaraju izrazito negativnu atmosferu za šta nema razloga.

Diskusija o Svetom Luki i Noći vještica ponekad umije da poprimi duhovit ton mada ima, nažalost, i veoma oštrih komentara. Zbog toga su se odgovori na važna pitanja potražili i kod sveštenih lica. Ovo pitanje tiče se svih nas jer to je pitanje praznine koja se pojavila i u koju mogu da stupe razne pojave koje su potpuno drugačije od onoga sa čime smo tradicionalno živjeli. Noć vještica je, onako kako je ja vidim,e jedna potpuno razmontirana potrošačka zabava koja je kod stigla potpuno demontirana i lišena bilo kakvog smisla.

Praznik “Halloween” pogrešno je i preveden, jer u osnovi je praznik svih svetih, a i naša tradicija ima te datume, jedina je razlika u tome što u našoj kulturi oni nemaju takav značaj. Uvezli smo ga, kao i “crni petak”, kao i još mnogo drugih događaja koji su suštinski izolovani događaji koji su tu samo da popune prazninu savremenog potrošača. Ako već želimo takve radosne i tradicionalne praznike, zašto mi od naših praznika ne napravimo nešto tako. Zašto, recimo, ne bismo uveli tradiciju da nedjelju provodimo u krugu bližnjih, čineći da se osjećaju dobro, u miru i radosti? – prokomentarisao je jednom prilikom za Ženu rs otac Gligorije Marković, sveštenik Crkve Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Beogradu.

Autor: Srpskainfo