„Moždani udar danas je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i drugi vodeći uzrok smrti. Može se dogoditi bilo kome, u bilo kojem trenutku i bilo gdje. Mnogi preživjeli od moždanog udara suočavaju se sa značajnim izazovima koji uklјučuju fizički invaliditet, poteškoće u komunikaciji, promjene u razmišlјanju i osjećaju, gubitak posla i prihoda. Zato učinite sve da do toga ne dođe. Budite fizički aktivni i redovno vježbajte. Održavajte pravilnu ishranu bogatu voćem i povrćem, smanjite unos soli, šećera i masnoća. Ograničite upotrebu alkohola, nemojte pušiti i povedite računa da stresnih situacija u vašem životu bude što manje“, rekao je dr Goran Bjelica za “Kozarski vjesnik”.
Šta je moždani udar?
– Moždani udar je naglo nastupjeli poremećaj moždane funkcije, izazvan poremećajem u moždanoj cirkulaciji. Mozak dobija hranjive tvari kao što su kiseonik, glukoza, proteini i druge supstance neophodne za njegovo funkcionisanje. Kada dođe do prekida u tom procesu, nastaje moždani udar. Postoje dva osnovna tipa – ishemijski moždani udar, koji nastaje zbog začeplјenja krvnog suda, i hemoragijski moždani udar, koji nastaje uslјed pucanja krvnog suda i izlivanja krvi u moždano tkivo. Hemoragijski udari su rjeđi, ali opasniji i češće imaju smrtni ishod. Simptomi zavise od regije mozga koja je pogođena – mogu se javiti nagli poremećaji vida, govora, razumijevanja, svijesti, slabost ruke, noge ili jedne strane tijela. Svaka nagla promjena tog tipa može ukazivati na moždani udar i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Koliko je ovo obolјenje danas prisutno?
– Nažalost, broj obolјelih je u porastu. Danas na teritoriji koju pokriva naša bolnica, sa oko 100.000 stanovnika, imamo oko 250 novih slučajeva godišnje, što je incidenca od oko 2,5 promila. Kada se uzme u obzir kumulativni efekat kroz duži vremenski period, to su vrlo visoke brojke.
Da li moždani udar pogađa i radno sposobno stanovništvo?
– Nažalost, da. Nekada se ova bolest uglavnom javlјala kod osoba starijih od 65 godina, ali danas se granica pomjera – sve češće obolijevaju lјudi između 30 i 50 godina. To predstavlјa veliki društveni i ekonomski problem, jer mnogi od njih ostaju trajni invalidi, a smrtnost iznosi oko 30% prema svjetskim standardima.
Koliko je bitna pravovremena reakcija i kako prepoznati simptome?
– Pravovremena reakcija je klјučna. Postoji tzv. „vremenski prozor” od oko dva sata od pojave prvih simptoma, tokom kojeg je moguće primijeniti lijekove koji razbijaju tromb i sprečavaju moždani infarkt. Nažalost, pacijenti često kasne, jer ne prepoznaju simptome ili ih olako shvataju. Poremećaj govora, iskrivlјenje lica, slabost jedne strane tijela – sve su to znakovi da treba odmah otići u bolnicu. U našoj bolnici radimo trombolizu, terapiju koja može potpuno spriječiti poslјedice ako se primijeni na vrijeme.
Koji su najčešći faktori rizika?
– Najčešći faktori rizika su povišen krvni pritisak, šećerna bolest, gojaznost, fizička neaktivnost, poremećaji srca i masnoće u krvi. Međutim, iz mog iskustva, najveći pojedinačni faktor rizika je dugotrajan stres. U našoj sredini, gdje su ekonomski uslovi teški, lјudi su godinama pod stresom, što dovodi do povišenog pritiska, dijabetesa i drugih problema – i stvara začarani krug koji završava moždanim udarom. Stres je najveći neprijatelј mozga.
Kako izgleda rehabilitacija nakon moždanog udara?
– Rehabilitacija je dugotrajan proces koji počinje bolničkim liječenjem, a zatim se nastavlјa u rehabilitacionim centrima, kao što su Banja Mlјečanica, Institut „Dr Miroslav Zotović” u Banjoj Luci i Banja Vrućica. Bolničko liječenje obično traje 10 do 12 dana, a rehabilitacija 15 do 20 dana. Međutim, oporavak se nastavlјa i nakon toga, uz podršku porodice, radne i šire društvene zajednice. Nažalost, mnogi se zbog teškog invaliditeta ne uspiju vratiti na posao i završavaju u invalidskoj penziji.
Postoji li razlika između muškaraca i žena u učestalosti moždanog udara?
– Razlike su male. Ranije su muškarci nešto češće obolijevali, ali sada se taj odnos gotovo izjednačio. Muškarci su skloniji srčanim udarima, ali kada je riječ o moždanom udaru, razlike su minimalne.
Kako spriječiti moždani udar?
– Prevencija je jednostavna u teoriji, ali teška u praksi. Klјučno je smanjiti stres, pravilno se hraniti i biti fizički aktivan. Treba izbjegavati masnu, zasolјenu i slatku hranu, a uvesti maslinovo ulјe, voće, povrće, integralne žitarice i ribu – posebno plavu ribu. Najzdraviji model je mediteranska ishrana. Takođe, prestati pušiti je izuzetno važno. Pušenje i do šest puta povećava rizik od moždanog udara, ali dobra vijest je da se rizik izjednači s nepušačima već pet godina nakon prestanka. Alkohol treba konzumirati umjereno, najbolјe čašu crnog vina dnevno. Fizička aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine su neophodni.
Kako motivisati lјude da više vode računa o zdravlјu?
– Svijest se polako mijenja. Sve više lјudi šeta, trči, planinari i to je vrlo pozitivno. Nažalost, i dalјe imamo loše navike, prekomjerno jedenje i konzumaciju alkohola na veselјima, kao i previše sati provedenih na poslu i pred televizorom. Potrebno je da lјudi shvate da zdravlјe nije nepresušni resurs, treba ga njegovati svaki dan.
Vaša poruka našim čitaocima?
– Budite prirodni, živite u skladu s prirodom. Radujte se svakom danu, volite svoje bližnje i svoj posao. Nјegujte porodičnu harmoniju, družite se, budite umjereni u svemu. Ako ste danas pretjerali, sutra se suzdržite – tako se čuva zdravlјe.
Odlazite u penziju nakon dugog radnog vijeka. Kako planirate provesti penzionerske dane?
– U Prijedoru živim već 31 godinu, a najveći dio karijere proveo sam kao načelnik Odjelјenja neurologije. Bilo je to teško, ali plemenito iskustvo. Najveću satisfakciju osjećam kada vidim pacijente koji su se oporavili. Neću se potpuno povući. I dalјe ću povremeno raditi u ordinacijama u Prijedoru, koliko mi zdravlјe dozvoli. Dok god mogu pomoći pacijentima, biću tu.
