30 je godina od kako je u vojnoj bazi Rajt Peterson, u američkom Dejtonu, potpisan sporazum kojim je okončan rat i Bosna i Hercegovina uspostavljena sa dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Ali, taj sporazum, koji je, po mnogima, donio jedini mogući okvir za funkcionisanje duboko podijeljene zemlje i naroda, svih 30 godina konstantno je na udaru onih kojima to nije bilo po volji. Različitim nametanjima, izmjenama i sudskim presudama, sporazum je u praksi mijenjan, najčešće u korist najbrojnijeg naroda Bošnjaka , a na štetu druga dva Srba i Hrvata. To je dovelo do nezadovoljstva mnogih u BiH, zbog čega se sve češće postavljaju i pitanja o njenoj budućnosti.
Godišnjice važnih istorijskih događaja, posebno datumi okončanja ratova, u gotovo svim zemljama bile bi praznik, proslavljen uz brojne manifestacije, ali ne i u BiH. Dok Federacija, paradoksalno, obilježava datum početka, a ne kraja, rata, u Republici Srpskoj danas je neradni dan, ali i danas mnogi ukazuju da trideset godina traju pokušaji prekrajanja ovog mirovnog sporazuma i urušavanja Republike Srpske.
– Od prvog dana kada je postignut, krenulo se u njegovo rušenje od strane udruženog zločinačkog poduhvata Muslimana iz Bosne i dijela međunarodnog faktora, koji je Muslimanima obećao da će Republika Srpska razgraditi i da će napraviti unitarnu Bosnu – rekao je Milorad Dodik predsjednik SNSD.
Oni su dirnuli u najveću tekovinu i vrijednost koja se ne dira nigdje u svijetu u ovakvim federalnim državama, kaže Siniša Karan profesor ustavnog prava.
– To je prije svega podjela nadležnosti. Donijeli su 166 zakona kojima smo u gotovo svakom prenijeli nadležnost sa Srpske – rekao je Karan.
Kako u praksi izgleda kada neko drugi odlučuje u vaše ime, znaju i Hrvati u BiH, kojima su Bošnjaci, kao mnogobrojniji narod, u četiri navrata birali člana Predsjedništva BiH. Time je, kaže lider HDZ BiH, Dragan Čović, narušen princip konstitutivnosti koji je predviđen Dejtonom i zbog toga je, smatra, vrijeme za redefenisanje odnosa. Intenzivno se, kaže, razgovara o novom političkom angažmanu u BiH.
– Ono što sad imamo, Dejton nam nije dao do kraja i sad ćemo morati to riješiti, zajedno sa prijateljima izvana. U tom smislu se već vode intenzivni razgovori. Iz ovog globalnog političkog okvira dolaze signali da se u BiH treba vratiti tamo gdje je izvorište, a izvorište je u tri konstitutivna naroda – kaže Čović.
A o tome mogu li se narušeni odnosi urediti bez novih međunarodnih intervencija i samo uz unutrašnji dogovor, u Republici Srpskoj mišljenja su podijeljena.
– Mislim da se rješenje ovog bosanskog čvora neće moći desiti prije nego što se desi neka međunarodna konferencija, na nekom međunarodnom, geopolitičkom nivou, gdje bi se sučelile sve ideje. Napravio rezime, prvo da li Dejton može da opstane ovakav kakav jeste ili ne, pa da se iznesu i neki novi prijedlozi – rekao je Dragan Kalinić bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Organizovanje nove mirovne konferencije. Za šta? Kako? Prema čemu? Zbog čega? – upitao je Radomir Lukić profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
– Ne vidim nikakvog smisla u tome. BiH može funkcionisati samo na ovim osnovama, ili kao jedna teške dikatura i tamnica svih ljudi i svih naroda ili prosto naprosto da nestane – dodao je on.
Iako nije savršen, Dejtonski mirovni sporazum veoma je uspješan, jer već 30 godina odražava mir i uređuje odnose među narodima koji imaju gotovo nepomirljive interese. Hoće li BiH opstati ili nestati, zavisiće i od daljeg odnosa prema ovom sporazumu, koji je, čak i u stanju u kojem se sada nalazi, sasvim realna osnova za razvoj dobrih odnosa u BiH, poruka je većine zvaničnika Srpske.
