Ni jedna institucija nije samostalno dovoljno snažna da odgovori na sve izazove kada je u pitanju nasilje u porodici. Zato treba raditi na poboljšanju multisektorske saradnje svih subjekata zaštite, a grad Prijedor to i čini u kontinuitetu, pogotovo nakon potpisivanja Protokola o zaštiti od nasilja u porodici. Ovo je rečeno na konferenciji za medije povodom početka Kampanje “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”.
“Protokol definiše obaveze svakog od subjekata zaštite pojedinačno, a svi predstavnici ustanova koje su potpisnice Protokola, međusobno sarađuju i razmjenjuju informacije, što omogućava pravovremeni pristup, odnosno prije svega prevenciju, a zatim i zaštitu žrtava nasilja i procesuiranje nasilnika, što jeste osnovni cilj”, rekla je Olivera Brdar Mirković, v.d. načelnika Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku.
Ona je podsjetila da Grad Prijedor vrši ulogu koordinatora u primjeni ovog protokola i da povodom toga održavaju redovne sastanke na kojima razmatraju izvještaje subjekata zaštite i predlažu određene mjere za djelovanje u narednom periodu. Komentarišući republičke podatke prema kojima je u prvom kvartalu ove godine porodično nasilje u porastu, Brdar Mirkovićeva navodi da se to može tumačiti dvojako: time da žrtve više prijavljuju slučajeve nasilja i da je više nasilnika procesuirano, ili da je nasilje zaista u porastu. Zdravstvene posljedice rodno zasnovanog nasilja su dugoročne, one zahtijevaju dugotrajno liječenje i oporavak kako od tjelesnih povreda, tako i mentalno-zdravstvenih poteškoća, rekao je Goran Račetović, koordinator za pitanje porodičnog nasilja i načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Prijedor. On je naveo da su psihijatrijska oboljenja česta posljedica dugotrajnog izlaganja nasilničkom ponašanju.
“Najteža posljedica je smrtni ishod, bilo da se radi o femicidu ili fizičkom povređivanju. Konstantno treba da ukazujemo na tu problematiku i ova kampanja trebalo bi da traje 365 dana u godini. Sve više je u porastu digitalno nasilje nad ženama koje se nastavlja i nakon zaštitnih intervencija koje sprovode multisektorski timovi ili sigurne kuće. U Republici Srpskoj imamo tri sigurne kuće, a uskoro se otvara i četvrta u Hercegovini”, rekao je Račetović.
Po njegovim riječima, u zdravstvenom sektoru i dalje je prisutan dugogodišnji problem nemogućnosti kontinuiranog liječenja žrtava.
“Nakon prijavljivanja i izdavanja ljekarskih uvjerenja koja su po zakonu besplatna, nije regulisano preko FZO RS da to postane obavezni vid zdravstvenog osiguranja, dokle god traje liječenje i oporavak za žrtve porodičnog nasilja. To bi bio pozitivan signal zajednice i društva prema žrtvama porodičnog nasilja, pored svih ostalih stvari koje treba zajednica da obezbijedi za žrtve porodičnog nasilja”, istakao je Račetović.
Iz Centra za socijalni rad Prijedor takođe ukazuju na značaj multisektorske saradnje kao ključne u borbi protiv nasilja u porodici.
“Veoma je bitan zajednički rad svih institucija, ne može se akcenat i odgovornost prebaciti samo na jednu instituciju. Kod nas se najviše očekuje odgovornost policije, ali žrtva nasilja u porodici ima potrebu i za psihosocijalnim tretmanima, socijalnim uslugama, smještaju u sigurnu kuću, ekonomskim osnaživanjem i zato je veoma bitna jako dobra i koordinisana saradnja između svih subjekata zaštite. Veoma je značajna razmjena informacija između svih institucija, na primjer policija uglavnom ima informacije o ranijim incidentima, Centar za socijalni rad o prilikama u porodici, zdravstvene ustanove o ranijim potrebama i slično”, rekla je Slobodanka Radić, stručni radnik za pravne poslove na referatu zaštita od nasilja u porodici.
Ona je najavila da će, u organizaciji Centra za socijalni rad, u petak biti održan okrugli sto sa ostalim subjektima zaštite na temu “Zajedno smo jači u borbi protiv nasilja u porodici”.
Multisektorska saradnja doprinijela je tome da nasilje u porodici bude prepoznato kao ozbiljan društveni problem, s tim da bi u narednom periodu, kako je rečeno, trebalo poraditi na bržoj razmjeni informacija među subjektima zaštite, s obzirom da se sastanci multisektorskog tima održavaju na mjesečnom nivou.
