Prema starom hrišćanskom predanju, Presveta Bogorodica Marija bila je prva zavjetovana djevica u istoriji hrišćanstva.
Još kao trogodišnje dijete uvedena je u hram u Jerusalimu, gdje je ostala do svoje dvanaeste godine, posvećena službi Bogu. Ovaj događaj postao je temelj jednog od najvećih praznika u pravoslavlju Vavedenja Presvete Bogorodice.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 3. decembra obilježavaju Svetog prepodobnog Grigorija Dekapolita, koji se ujedno slavi i kao Pretprazništvo Vavedenja. Sam praznik Vavedenja Presvete Bogorodice obilježava se 4. decembra, a u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom.
Vavedenje spada među dvanaest najvećih hrišćanskih praznika, a ujedno je i jedan od pet najvećih praznika koji su posvećeni Presvetoj Bogorodici. Slavi se kao uspomena na dan kada je mala Marija, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.
Predanje o zavjetu Joakima i Ane
Bogorodica Marija rođena je poslije dugih godina čekanja, kao odgovor na molitve svojih roditelja. Joakim i Ana zavetovali su se da će, ukoliko im Bog podari porod, dijete posvetiti Njemu na službu. U skladu s tim zavjetom, kada je Marija napunila tri godine, roditelji su je doveli u Jerusalim i svečano uveli u hram.
Kako je zapisano u Prologu vladike Nikolaja Velimirovića:
“Naprijed su išle djevice sa zapaljenim svijećama, a za njima Presveta Dijeva, ukrašena carskim blagolijepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevjesti Božjoj”.
U hramu ju je dočekao prvosveštenik Zaharija, otac Svetog Jovana Preteče, i uveo je u svetinju, gdje je ostala sve do svoje dvanaeste godine. Nakon smrti roditelja, Marija je povjerena staranju pravednom Josifu iz Nazareta.
Vavedenje – slava manastira Hilandar
Vavedenje Presvete Bogorodice je slava srpskog manastira Hilandar na Svetoj Gori. Iako Grčka pravoslavna crkva ovaj praznik slavi po novom kalendaru 21. novembra, na čitavom Atosu se tradicionalno Vavedenje obilježava i 4. decembra, a centralnu liturgiju tada služe srpski monasi iz Hilandara.
Po predanju, Bogorodica je jedina žena kojoj je ikada bilo dozvoljeno da kroči na tlo Svete Gore. Tokom svog misionarskog putovanja, po povratku iz Svete zemlje, brod kojim je putovala pristao je na obale Atosa, što se doživljava kao njen blagoslov Svetoj Gori. Zato se ona smatra zaštitnicom čitavog Atosa.
Na ikonama posvećenim ovom prazniku prikazuje se Bogorodica u povorci djevojaka sa upaljenim svijećama, kao i scena iz hrama u kojoj je prvosveštenik Zaharija dočekuje i uvodi u svetinju. Vavedenje je takođe i krsna slava mnogih pravoslavnih porodica.
Bogorodica se u pravoslavu smatra zaštitnicom žena, majki i porodilja, pa su se tokom vijekova oblikovala brojna narodna vjerovanja i običaji vezani za ovaj praznik.
Narodna vjerovanja, običaji i predanja
Bogorodica se u pravoslavu smatra zaštitnicom žena, majki i porodilja, pa su se tokom vijekova oblikovala brojna narodna vjerovanja i običaji vezani za ovaj praznik.
U selima oko Takova, nakon liturgije, okupljale su se sve mlade koje su se te jeseni udale. One bi, svečano odjevene i okićene cvijećem, zajedno proslavljale praznik.
U južnom Pomoravlju postoji običaj da žene koje nemaju djecu na Vavedenje odlaze u manastir Crkvicu, gdje se mole Presvetoj Bogorodici da im podari porod, prenosi Blic žena.
Vjernici se na ovaj praznik mole za napredak u porodici, zdravlje djece i zaštitu doma.
