Prijedorčanka Zorana Praštalo autorka je bojanke o Kozari “Učim dok se zabavlјam, zabavlјam se dok učim”, koja na djeci pristupačan način obrađuje istorijske događaje, heroje Kozare i stradanje srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata. Zorana je profesor istorije i pripravnik kustos u Memorijalnom muzeju na Mrakovici. Kaže da je u bojanki spojila dvije lјubavi: prema istoriji i djeci.
“Primijetila sam da su djeca uskraćena za neke informacije i znanja koja nas okružuju, a generalno ne obrađuju se u školama ili nekim drugim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Mnogo djece dolazi na Kozaru i u Memorijalni muzej. Mladi znaju da postavlјaju vrlo škaklјiva pitanja na koja ni sama nekad ne znam kako da odgovorim, a da to bude u skladu s njihovim uzrastom. Zbog toga sam odlučila da uradim ovu bojanku”, objašnjava Zorana.
Bojanka je objavlјena prije par mjeseci u izdanju “Službenog glasnika Republike Srpske”, a štampana je u tiražu od hilјadu primjeraka. Mlada autorka ju je već predstavila u više škola, a dostupna je i u Memorijalnom muzeju na Mrakovici. Zadovolјna je dosadašnjim reakcijama mladih na edukativnu bojanku koja im je, kako kaže, zanimlјiva ne samo zbog bojenja već i tekstualnog dijela.
“Što se tiče samog koncepta bojanke, ilustracijama su predstavlјena dešavanja na Kozari tokom Drugog svjetskog rata. Priroda istorijskih događaja je prosto takva da nije baš prilagodlјiva djeci, ali smo nastojali da prikažemo neke najvažnije momente, kao i herojstvo doktora Mladena Stojanovića i naših žena sa Kozare koje su pomagale ranjenim civilima i partizanima. Kratka priča prati ilustraciju i djeca kasnije na osnovu te priče odgovaraju na pitanja. Uz pomoć tačnih ili netačnih odgovora pronalaze način kojom bojom treba da oboje dio tražene slike. To je za mlade i zabavno i edukativno.”
U interakciji sa učenicima, uočila je da ih je posebno zainteresovala priča o doktoru Mladenu.
”Doktor Mladen Stojanović jeste heroj ovog kraja i kada govorimo o Prijedoru, bilo s turistima ili domaćim posjetiocima, nekako prva asocijacija je doktor Mladen Stojanović. Nastojala sam da njegov lik, djelo i herojstvo približim djeci i to ih je najviše zainteresovalo”, rekla je Zorana.
Dodaje da se ne može govoriti o Drugom svjetskom ratu, a da se ne spomenu logori. Nastojala je da ovu mučnu i djeci donekle neshvatlјivu temu objasni prilagođeno njihovom uzrastu.
“Djeca su bila zainteresovana, ali su se pomalo i rastužila. Pokušali smo da zajedno iz te priče izvučemo ono što mladi treba da upamte, a to je da se potrudimo da se tako nešto nikada više nikome ne ponovi.”
Kroz fakultetsko obrazovanje, Zorana Praštalo često je imala priliku da radi sa djecom, što kroz nastavu što kroz vannastavne aktivnosti.
“Na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci imali smo sjajan koncept nastave gdje su nas profesori i drugo stručno osoblјe pripremali za dalјi rad. Trudim se da iskoristim i primijenim sve što sam naučila”, ističe naša sagovornica.
Uživa u radu s djecom i želјa joj je da, nakon edukativne bojanke, radi slikovnice i mozgalice.
“Čini mi se da je dosta mladih prevazišlo društvene mreže. Vidim da su djeci sve zanimlјiviji časopisi, slikovnice i takva vrsta edukacije i zabave. Pratim trendove i kod nas i u regionu. Dosta istoričara, ali i lјudi iz drugih struka bavi se time. Vidim na policama knjižara i biblioteka dosta takvih sadržaja. Neću reći da su udžbenici zastarjeli, naravno da nisu. Udžbenici su klasika. Ali učenici se interesuju za ono što je drugačije, pa bih pokušala na taj način da im priđem. Da uočimo i shvatimo ono što je najznačajnije iz istorije koja jeste opširna, ali svakako nije nesvarlјiva i ne treba da bježimo od nje”, smatra Zorana.
Kao pozitivan primjer približavanja istorije mladima i korištenja modernih tehnologija navodi Memorijalni muzej na Mrakovici.
“Kada sam kao pripravnik došla u Memorijalni muzej, zatekla sam mlađu generaciju istoričara koja prati trendove. Bila sam iznenađena kada sam u jednom takvom muzeju zatekla virtuelnu realnost. Kao neko ko mnogo putuje i ko je posjetio dosta muzeja, taj koncept virtuelne realnosti nisam često sretala. Posjetiocima Memorijalnog muzeja ona nudi edukativnu igricu, pomoću koje prolaze Kozaru tokom 1942. godine. Rješavaju određene zadatke i na taj način uče neke osnovne informacije. Na kraju pređenih zadataka odgovaraju na nekoliko pitanja i na taj način grade sjećanje odnosno spomenik na Mrakovici. Imamo zaista pozitivne reakcije od svih koji su koristili virtuelnu realnost”, ističe Zorana Praštalo.
Svjesna je drugačijeg tumačenja istorije nekad i sad.
“Prosto smo propustili taj moment kada je u našem društvu, posebno među mladima, narativ o patriotizmu dobio nekakvu negativnu konotaciju. Mislim da ne treba da bude tako, jer narodi koji žive na ovim prostorima imaju bogatu istoriju. Nažalost, svaka istorija je isprepletena teškim momentima. Takva je i sama Kozara. Upravo zbog toga mislim da treba da što više učimo naše mlade ko smo, ko su nam bili preci, kakvu istoriju imamo i sve ono na šta treba da budemo ponosni. Kroz ovaj i buduće projekte na kojima ću raditi ne samo ja nego i moje kolege, koji takođe prepoznaju ovaj problem, mladima ćemo približiti istoriju. Vrijedi znati i poznavati gdje živimo, posebno ako živimo na ovim našim prostorima i potomci smo stradalničkog naroda Kozare”, navodi Zorana Praštalo.
