Mentalno zdrave osobe ne troše energiju na žaljenje, ne jure trenutno zadovoljstvo i ne žive po tuđim standardima.
Ono što ne radite jednako je važno za vaše mentalno zdravlje kao i ono što radite. Na internetu se može pronaći more savjeta o tome kako postići i održati dobro mentalno zdravlje. Mnogi terapeuti, koučevi i stručnjaci za wellness preporučuju zdravu prehranu, redovno kretanje, pozitivno razmišljanje i brigu o sebi.
Ipak, jednako je važno prepoznati šta ne bismo trebali raditi. Postoji mnogo načina na koje, često i nesvjesno, možemo potkopati vlastitu dobrobit i ući u spirale negativnosti, depresije i anksioznosti. Takođe, postoje i brojni načini na koje možemo sabotirati odnose, a da ne shvatimo da smo upravo mi uzrok problema.
U nastavku je pet ponašanja koja je važno izbjegavati ako želite biti stabilni i emocionalno uravnoteženi.
Šta mentalno zdrave osobe ne rade
Okrivljavanje drugih i mentalitet žrtve
Iako je tačno da se često suočavamo s teškim okolnostima koje nisu pod našom kontrolom, važno je podsjetiti se da uvijek postoji dio situacije kojim možemo upravljati. Što više vjerujete u vlastitu sposobnost da utičete na ono što se dešava, to ćete se osjećati spremnije i sigurnije – a manja je vjerovatnoća da će vas drugi uzimati zdravo za gotovo.
Fokus na samosažaljenje ili uvjerenje da ste nemoćni brzo narušava samopoštovanje i mentalno zdravlje. Mentalitet žrtve neizbježno utiče i na odnose, jer ljudi ponekad imaju manje empatije kada se ponašamo kao da ništa ne možemo promijeniti.
Fokus samo na trenutno zadovoljstvo
Čekanje da ostvarite ciljeve i dobijete priznanje ili nagradu često je teško. Kada mnogo radite, prirodno je da želite rezultate odmah – pa je zbog toga ponekad lakše posegnuti za brzim zadovoljstvom.
Na primjer: potrošiti platu umjesto štedjeti za penziju, ili prihvatiti posao samo da biste odmah zarađivali, umjesto nastaviti školovanje – iako je fakultet oduvijek bio vaša želja. Kada se fokusirate samo na ono što je „pred nosom“, umjesto da planirate budućnost i razmišljate šire, to na kraju koči i uspjeh i osjećaj životnog zadovoljstva.
Stavljanje vlastitih potreba iznad drugih
Kada se trudite da brinete o sebi i ostvarite ciljeve, razmišljanje o drugima ne dolazi uvijek spontano. Lako je postati „laser-fokusiran“ na to kako da dobijete ono što želite. To najčešće nije namjerno, što znači da namjerno trebate provjeravati kako vaše ponašanje i odluke utiču na druge.
Uz to, istraživanja pokazuju da su ljudi koji su ljubazni i pomažu drugima često sretniji i zdraviji. Dijelom zato što, kada pomažete drugima, ne vrtite se stalno oko vlastitog uspjeha. Moguće je potrošiti previše vremena razmišljajući o sebi i o svim područjima života koja nisu onakva kakva biste željeli da budu.
Nemogućnost da prepoznate male uspjehe i osjećate zahvalnost
Kada stvari krenu po zlu ili kada nam treba više vremena da dobijemo ono za što mislimo da će nas usrećiti, često počnemo prigovarati zbog onoga što nemamo. Tada postaje teško uočiti šta je ipak dobro prošlo i koji mali dijelovi života donose radost.
Teško je biti zahvalan ljudima koji vas vole i podržavaju, a ponekad se čak može javiti osjećaj da vam niko „ne drži leđa“. Što više pronalazite načine da budete zahvalni – čak i za sitnice – to ćete biti otporniji. Zahvalnost pomaže i da se prisjetite kako nije uvijek bilo teško te da ste i ranije prebrodili izazove, piše Ljepota i zdravlje.
Mentalno zdrave osobe ne porede sebe s drugima
Jedan od razloga zbog kojih se mnogi bore s anksioznošću, negativnošću, depresijom, ljubomorom i drugim emocijama koje narušavaju mentalno zdravlje jeste stalno upoređivanje s onim što drugi imaju ili što su postigli.
Upoređivanje je opasno jer nemate uvid u nečiju unutrašnju stvarnost i životnu pozadinu – čak i kada se čini da drugi imaju više ili da su sretniji. Na primjer, neko može živjeti u lijepoj kući i imati dobro plaćen posao, a istovremeno se boriti s ozbiljnim problemima u braku. Ili neko može izgledati kao da je dobio više unapređenja bez posebnih kvalifikacija, ali vi ne znate koliko je zaista sposoban ili kako se snalazi na razgovorima za posao.
Gledate nečije Instagram objave ili slušate hvalisanje o „savršenom“ životu – i počnete zavidjeti. Zatim se pitate zašto vi to ne možete imati ili postići. S vremenom se može javiti misao da s vama nešto nije u redu ili da nikada nećete imati život kakav želite. A istina je jednostavna: vrijeme koje trošite na upoređivanje krade energiju koju biste mogli ulagati u sebe, svoje ciljeve i izgradnju smislenog života.
Autor: Srpskainfo
FOTO: ANDRE FURTADO/PEXELS
