Ikona Presvete Bogorodice Mlekopitateljnice, čiji se dan obilježava 25. januara u cijelom pravoslavnom svijetu, pripada jednom od najdirljivijih tipova ikonografije u pravoslavnoj tradiciji.

Ona prikazuje Presvetu Bogorodicu kako na grudima hrani malog Isusa Hrista. Ovaj prikaz odgovara dubokom hrišćanskom uvjerenju o Božanskoj ljubavi, milosti i majčinskoj zaštiti, jer Bogorodica na njoj simbolično hrani ne samo tijelo, nego i dušu svih ljudi koji joj se mole.

Prema crkvenom predanju, ikona Bogorodice Mlekopitateljnice potiče još iz prvih hrišćanskih vremena. Vjeruje se da ju je oslikao Sveti apostol i jevanđelista Luka, koji je, prema staroj crkvenoj tradiciji, naslikao prve ikone Bogorodice. Ovaj običaj temelji se na predanjima koja govore da je Sveti Luka dokumentovao i prvim ikonama prikazao lica Djevice Marije i Isusa Hrista.

Praznik ove ikone tradicionalno se obilježava 25. januara u pravoslavnom svijetu kao dan u kom vjernici izražavaju zahvalnost Presvetoj Bogorodici i mole se za zaštitu majki, djece, porodica i svih koji traže utjehu u teškim trenucima.

Ikona se smatra posebno milostivom zaštitnicom porodilišta, neonatoloških službi, kao i onih koji se suočavaju sa životnim teškoćama. Vjernici svjedoče da je čudotvorna i da im se poslije upućenih molitvi pred ovim draguljem pravoslavlja ostvarila želja da dobiju potomstvo.

Najpoznatija ikona Bogorodice Mlekopitateljnice nalazi se na Svetoj gori, u Kareji, u tzv. Isposnici Svetog Save, gdje je original čuvan kao velika svetinja. Sveti Sava ju je, prema predanju, dobio na poklon kad je dolazio u Svetu zemlju, u manastir Svetog Save Osvećenog. Osnivač manastirske lavre ostavio je bratiji u amanet da ovu ikonu predaju njegovom imenjaku koji će doći sa Zapada, što se i dogodilo osam vijekova po upokojenju Svetog Save Osvećenog. Takođe, ikona Bogorodice Mlekopitateljnice nalazi se i u Svetoj zemlji, u manastiru Svetog Gerasima gdje su pravedni Josif, Devica Marija i Isus Hristos pronašli utočište u vrijeme progona.

U Srbiji postoje i vrijedne kopije i freske ove ikone koje se čuvaju i poštuju. Jedna od najpoznatijih je freska Bogorodice Mlekopitateljnice u Pećkoj Patrijaršiji, nastala u 14. vijeku i izvedena po uzoru na ikonu koju je Sveti Sava donio iz Svete zemlje.

Takođe, vjerna kopija ove ikone nalazi se u manastiru Svetog Luke u Bošnjanu, gdje se njen praznik redovno obilježava svetim bogosluženjem i molitvama. U Hramu Svete Trojice u Trsteniku takođe je izrađena i poštovana ikona Bogorodice Mlekopitateljnice, koja okuplja vjernike na praznik i molitvu.

Ko se moli pred ikonom Bogorodice Mlekopitateljnice

Ikona Bogorodice Mlekopitateljnice posebno je poštovana među majkama i porodicama sa djecom. Vjernici joj se obraćaju sa molitvama za zdravlje djece i majki, uspješan i lak porod, zaštitu porodice u teškim trenucima, duhovnu utjehu i mir srca, kao i za duhovnu snagu i pouzdanje u Božiju milost.

U mnogim porodicama ikoni Bogorodice Mlekopitateljnice pristupa se molitvama prije i poslije porođaja.

U pravoslavnoj tradiciji ikonopisanje ove čudotvorne ikone nije samo umjetnički, nego liturgijski i molitveni čin. Ikonopisac pristupa ovom zadatku sa dubokom molitvenom pripremom, koja uključuje post u trajanju od 40 dana, svakodnevne molitve, ispovijedanje i učestvovanje u liturgijama, jer on traži da njegove ruke odraze Božiju milost, a ne samo vještinu.

Pred početak ikonopisanja često se obavlja molitva i duhovna priprema, tako da ikonopisac može da bude usredsređen na teološku poruku ikone. Ovakav postupak pomaže da se njegova duhovna koncentracija usmjeri na prisutnost Božiju i da njegova ruka bude instrument najdublje vjere i svetosti, a ne samo umjetničkog izraza, piše Žena Blic.

Ikona Presvete Bogorodice Mlekopitateljnice predstavlja najdublje izraze Bogorodičine milosti, majčinske ljubavi i duhovne bliskosti sa vjernicima. Od prvih vijekova pravoslavlja, ona je čuvana, poštovana i prenošena kao blagoslov i utjeha svim generacijama. Kroz molitvu, pobožnost, liturgijsko poštovanje i ikonopisanje, ova ikona vijekovima je svetionik vjere, blagosti i Božije prisutnosti među ljudima.

Autor: Srpskainfo

FOTO: FREEPIK