“U 2026. godini planirana su značajnija izdvajanja za oblasti iz nadležnosti Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, kao i pronatalitetnu i demografsku politiku, koje predstavljaju ključne i međusobno povezane stubove društvenog razvoja. Cilj ovih ulaganja je unapređenje kvaliteta života građana i stvaranje uslova za stabilan i održiv razvoj lokalne zajednice”, istakla je u intervjuu za “Kozarski vjesnik” Olivera Brdar Mirković, vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku.
Vodeći računa o ravnomjernom značaju svih navedenih oblasti kao osnovnih stubova društvenog razvoja i socijalne sigurnosti, izvršeno je blagovremeno planiranje i obezbjeđivanje budžetskih sredstava za 2026. godinu. Prije nego što navedem konkretna planirana izdvajanja za svaku od ovih oblasti u budžetu nadležnog odjeljenja, potrebno je posmatrati širi kontekst. Naime, u oblast vaspitanja i obrazovanja ulaže se ne samo kroz stavke ovog odjeljenja, već i kroz sredstva koja Grad izdvaja za redovno funkcionisanje srednjih škola, vrtića i drugih obrazovnih ustanova. Slično tome, u oblasti socijalne zaštite djelatnost se realizuje preko ustanova socijalne zaštite, a Grad u potpunosti ili dijelom obezbjeđuje sredstva za njihov rad. Ponekad se pojedina pitanja iz jedne oblasti rješavaju kroz programe više odjeljenja, što je naročito izraženo u oblasti socijalne zaštite, ali i u drugim oblastima, kao što su stambeno zbrinjavanje ugroženih kategorija stanovništva, različite subvencije za režijske troškove, oslobađanje od plaćanja i slično. Sagledavajući izdvajanja sa tog aspekta, jasno je da su ona ukupno znatno veća nego što se to može vidjeti isključivo kroz budžet samog odjeljenja, koje u suštini ima ulogu koordinatora, a ne direktnog pružaoca usluga u navedenim oblastima. Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, važno je naglasiti da je primarni nivo zaštite prva i najvažnija linija odbrane zdravlja građana, jer upravo tu počinju prevencija, rano otkrivanje i blagovremeno liječenje bolesti. Dom zdravlja Prijedor organizuje i sprovodi primarnu zdravstvenu zaštitu po modelu porodične medicine, koja obuhvata promociju, zaštitu i unapređenje zdravlja, sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, kao i liječenje i rehabilitaciju bolesnih i povrijeđenih. Poseban značaj imaju preventivni programi za stanovništvo pod povećanim rizikom od masovnih nezaraznih bolesti, zdravstveno-vaspitni rad i savjetovanje, kao i usluge kućnog liječenja i njege, hitne medicinske pomoći i ranog otkrivanja i dijagnostikovanja mentalnih oboljenja, uz mogućnost specijalističko-konsultativnih usluga iz pedijatrije i ginekologije.
Kada je riječ o pronatalitetnim i demografskim politikama, koje su ključne novine koje građani mogu očekivati?
– Na početku je važno istaći ono što zaista predstavlja novinu i odnosi se na podršku roditeljima za novorođenu djecu. Stupanjem na snagu novog pravilnika kojim se uređuje ova oblast, iznosi podrške za novorođenčad su uvećani, te roditelji dobijaju 800 KM za prvo dijete, 1.000 KM za drugo, 1.200 KM za treće i 1.500 KM za četvrto i svako sljedeće dijete. Procedura ostvarivanja ovog prava je jednostavna, a isplata novčanih sredstava se realizuje odmah po prijemu i obradi zahtjeva. Iznosi koje sam navela predstavljaju podršku roditeljima u prvim mjesecima roditeljstva, kada su troškovi povećani zbog nabavke opreme, hrane i ostalih potrepština. Ovim Grad Prijedor šalje poruku kojom priznaje roditeljstvo kao važnu društvenu ulogu i simbolično daje roditeljima do znanja da nisu sami. Međutim, još je važnije ovu mjeru posmatrati kao prvi korak u promišljanju i kreiranju širih, dugoročno održivih pronatalitetnih politika. Naime, pored sredstava za potrebe biomedicinski potpomognute oplodnje u visini od 100.000 KM, jednokratne podrške roditeljima za svako novorođeno dijete za šta izdvajamo 300.000 KM, subvencije kamatne stope na kredite za mlade i mlade bračne parove u visini od 150.000 KM, podrške socijalno ugroženim porodicama sa troje i više djece, izrade ponosnih kartica i drugih mjera, Grad Prijedor brigu o svojim najmlađim sugrađanima, a time i njihovim porodicama, preuzima i dalje obezbjeđujući sredstva za finansiranje JU Dječiji vrtić „Radost“, za šta izdvajamo 4,93% od ukupnog budžeta Grada, odnosno 5.027.000 KM. Pored toga, u toku je izgradnja najvećeg objekta u Republici Srpskoj namijenjenog oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja na Pećanima. Svjesna sam da su komentari sugrađana često usmjereni kritički, ali treba imati u vidu da je riječ o velikom i kompleksnom projektu čija će ukupna vrijednost iznositi preko 7.000.000 KM. Pored samog objekta koji je, zbog djelatnosti koju obavlja, zahtjevan i mora ispunjavati sve standarde – od izgradnje do vanjskog i unutrašnjeg uređenja – neophodno je obezbijediti i adekvatnu pristupnu saobraćajnicu, kao i ostalu prateću infrastrukturu. I pored toga, završetak svih planiranih radova očekuje se do kraja 2026. godine, a važno je naglasiti da su sredstva za sve navedeno obezbijeđena u budžetu Grada. Do završetka novog objekta trudimo se da, u saradnji sa JU Dječiji vrtić „Radost“ Prijedor, obezbjeđujemo dodatne kapacitete kroz otvaranje novih poslovnih jedinica, kao što su vrtići u Brezičanima i Tukovima u okviru osnovnih škola, kao i najavljeni vrtić u Gomjenici. Kontinuirano radimo na unapređenju materijalno-tehničkih uslova rada u postojećim objektima. Pored toga, Grad Prijedor izdvaja 400.000 KM za subvenciju boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama, odnosno 150 KM po jednom korisniku, što su takođe značajna izdvajanja i direktna podrška kućnom budžetu naših mladih sugrađana. U tom širem kontekstu, zdravstvena zaštita takođe ima važnu ulogu kao preduslov kvalitetnog roditeljstva i zdravog odrastanja. Posebno je značajna prevencija kroz primarnu zdravstvenu zaštitu — od savjetovališta i zdravstveno-vaspitnog rada, preko vakcinacije i skrininga, do ranog otkrivanja oboljenja. Dobra praksa su i aktivnosti usmjerene na podizanje zdravstvene pismenosti i motivisanje građana na redovne preventivne preglede, jer blagovremeno otkrivanje bolesti u velikom broju slučajeva znači uspješnije liječenje i manje posljedica po zdravlje. Dom zdravlja Prijedor kontinuirano informiše javnost o značaju prevencije (npr. aktivnosti povodom dana borbe protiv raka, prevencije karcinoma grlića materice kroz HPV vakcinaciju, PAP i HPV testiranje), što dodatno pokazuje koliko je primarni nivo važan u očuvanju zdravlja stanovništva. Dalje, ako u širem kontekstu posmatramo pronatalitetne mjere, možemo govoriti i o ulaganjima u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje – počev od sanacije i izgradnje infrastrukturnih objekata, opremanja škola potrebnim nastavnim sredstvima i učilima, podrške učenicima u takmičenjima, do nabavke besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola od 5. do 9. razreda. Prilika je da se ovim putem zahvalim našim osnovcima i njihovim roditeljima na savjesnom i odgovornom odnosu prema budžetu Grada Prijedora: udžbenike nabavljene u prethodnoj školskoj godini sačuvali su i poklonili dolazećoj generaciji učenika, a Grad je finansirao nabavku dopune onih udžbenika koji su se mijenjali zbog izmjena nastavnog plana i programa ili su bili oštećeni. Zahvalnost dugujemo i direktorima i nastavnicima osnovnih škola koji su ovu aktivnost proveli savjesno, učeći tako najmlađe na najbolji mogući način kako se odgovorno odnositi prema zajednici.Svakako ne smijemo zaboraviti iskazati zahvalnost i svm zaposlenim u oblasti socijalne i zdarvstvene zaštite zaštite stanovništva koji svojom profesionalnošću i nesebičnim zalaganjem doprinose realizaciji svih pomenutih aktivnosti i mjera. Podrška ovdje ne staje. Grad Prijedor aktivno učestvuje u unapređenju uslova za odvijanje nastavnog procesa u svim srednjim školama. Prije svega valja istaći da su srednje škole, kada su u pitanju materijalni troškovi, budžetski korisnici Grada i da se sredstva za ove namjene pravovremeno planiraju i obezbjeđuju. Pored toga, podržavamo opremanje kabineta, učešće učenika u takmičenjima, subvenciju prevoza učenika srednjih škola, kao i stipendije učenicima koje se dodjeljuju u tri kategorije: po osnovu izbora deficitarnih zanimanja, po osnovu socijalnog statusa ili po osnovu uspjeha tokom školovanja. Nakon srednjoškolskog obrazovanja naši sugrađani, kao studenti, imaju podršku prilikom upisa visokoškolskih ustanova u vidu stipendija – ukoliko se odluče za deficitarno zanimanje ili su iz socijalno osjetljivih kategorija, već od prve godine studija imaju podršku Grada. Takođe, ukoliko su u srednjoj školi postigli odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta, primjereno vladanje i nosioci su Vukove diplome, i oni su od prve godine studija prepoznati kao vrijednost koju podržavamo. Povodom Dana Grada, Gradonačelnik nagrađuje sa po 5.000 KM pet najboljih studenata završne godine osnovnih studija, te im se ponudi mogućnost zaposlenja u Gradu Prijedoru. Grad Prijedor, pored toga, izdvaja i sredstva u visini 60.000 KM namijenjena za podršku u radu Rudarskog fakulteta, cijeneći tradiciju i značaj ove privredne grane kada je Prijedor u pitanju. U strateškim planovima za naredni period uvršteno je osnivanje i izgradnja Centra za visoko obrazovanje, koji podrazumijeva i smještajne kapacitete, kao i otvaranje novih programa visokoškolskog obrazovanja u našem gradu. Dakle, kao što se iz navedenog vidi, na pronatalitetne mjere treba gledati sa različitih aspekata i kroz uslove koje Grad Prijedor obezbjeđuje, sa ciljem poboljšanja nepovoljne demografske slike koja je prisutna ne samo u našem gradu, nego i u čitavom regionu.
Šta konkretno donosi novi pravilnik za podršku parovima koji prolaze kroz proces vantjelesne oplodnje?
– Grad Prijedor od 2019. godine ima usvojen set direktnih pronatalitetnih mjera, od kojih je jedna i podrška ženama, odnosno parovima, u sticanju potomstva putem biomedicinski potpomognute oplodnje. Važno je naglasiti da se Grad Prijedor uključuje i pruža podršku svojim sugrađanima od prvih trenutaka planiranja porodice, pa dalje, u skladu sa nadležnostima i mogućnostima lokalne zajednice. Kada je riječ o novom pravilniku, najznačajnije izmjene u odnosu na prethodni period, a koje su nastale kao rezultat analize podnesenih zahtjeva i konsultacija sa stručnjacima, odnose se na podizanje starosne granice sugrađanki koje mogu podnijeti zahtjev za ova sredstva do navršene 48. godine života, dok je ranije ta granica bila do 42 godine. Takođe, iznos sredstava koje Grad obezbjeđuje povećan je sa 5.500 KM na 6.500 KM. U periodu starosti od 40 do 42 godine, žene kojima je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansirao 50% troškova postupka, uz dostavljen dokaz, imaju pravo na dodjelu preostalih 50% sredstava od strane Grada Prijedora. Žene starije od 42 godine, koje prvi put ulaze u proces VTO, imaju pravo na sufinansiranje postupka od strane Grada Prijedora.
Na koji način Odjeljenje odgovara na potrebe socijalno ugroženih građana?
– Kao što sam već pomenula, uloga Odjeljenja je da, kao dio ukupnog sistema Gradske uprave, obezbjeđuje uslove i koordiniše rad prije svega ustanova i organizacija koje se bave ovom problematikom. Primarno je važno da su sredstva za rad JU Centar za socijalni rad obezbijeđena, kako bi oni, kao nosioci socijalne zaštite na području lokalne zajednice, mogli nesmetano ostvarivati svoju djelatnost. Pored toga, i ostale ustanove socijalne zaštite dijelom se naslanjaju, direktno ili indirektno, na podršku Grada. Tu su i Gradska organizacija Crvenog krsta, kao i različita socijalno-humanitarna udruženja. Grad obezbjeđuje sredstva za sufinansiranje rada javnih kuhinja u visini od 240.000 KM, za rad organizacije Crvenog krsta 100.000 KM, ali svakako i za druge organizacije i sektore civilnog društva koji imaju značajnu ulogu u podršci socijalno osjetljivim kategorijama naših sugrađana. Važno je istaći da se putem ovih udruženja ostvaruju određena prava iz oblasti socijalne zaštite, kao što su, između ostalog, personalna asistencija, dnevno zbrinjavanje i drugi oblici podrške. Nažalost, i u Prijedoru, kao i u mnogim drugim sredinama, raste broj izazova iz oblasti socijalne zaštite: od potrebe za ostvarivanjem prava na pomoć i njegu u kući, dnevnog zbrinjavanja osoba sa invaliditetom i osoba sa autizmom, smještaja u ustanove socijalne zaštite, podrške sigurnoj kući, do različitih programa za zaštitu žrtava nasilja u porodici i preventivnih programa.
Kako je planirano unapređenje vaspitno-obrazovnog rada u Prijedoru? Podrška učenicima i studentima?
– Kako smo na početku konstatovali da se sve oblasti koje su u nadležnosti Odjeljenja na neki način prepliću, tako su i odgovori na ova pitanja djelimično sadržani u prethodnom izlaganju. Ono što je bitno naglasiti jeste da u ovoj godini u potpunosti završavamo sanaciju objekta JU Mašinska i JU Elektrotehnička škola – zamjenom krovnog pokrivača i ugradnjom lifta. U prethodnoj godini izvršena je kompletna zamjena stolarije na objektu koji koriste ove dvije škole. U saradnji sa Razvojnom agencijom Grada Prijedora „PREDA“, a na osnovu memoranduma koji je Grad Prijedor potpisao sa Karitasom Švajcarske u Bosni i Hercegovini, u prvoj polovini ove godine biće završeno opremanje multimedijalnog kabineta u Gimnaziji „Sveti Sava“, kao i kabineta mehatronike i robotike u Elektrotehničkoj i Mašinskoj školi. Kao što sam već pomenula, i kroz druga odjeljenja postoje programi koji utiču i doprinose kvalitetu obrazovanja, pa ću navesti da se, na primjer, kroz programe osposobljavanja i cjeloživotnog učenja realizuju određeni strateški ciljevi iz oblasti obrazovanja, iako izdvajanja nisu direktno vezana za ovo Odjeljenje. Ulazimo i u završnu fazu izgradnje fiskulturne sale u JU Osnovna škola „Branko Ćopić“ u Gomjenici, za šta su takođe obezbijeđena sva potrebna sredstva. U prethodnom periodu realizovan je i čitav niz različitih intervencija manjeg ili većeg obima, kojima je Grad uticao ili na uspostavljanje redovnih uslova za odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa u školama, ili su sredstva bila usmjerena na osavremenjivanje nastavnog procesa, nabavku učila i opreme, te je teško u okviru samo jednog teksta sve obuhvatiti. Novina u segmentu podrške obrazovanju je i Fond za mlade talente, kroz koji našim učenicima i studentima pružamo podršku za odlazak na prestižna i priznata takmičenja, nabavku opreme za dalje razvijanje talenta ili učešće na različitim kampovima i radionicama.
Na čelu ste odjeljenja koje obuhvata važne segmente društva. Koji su Vaši prioriteti u narednom periodu?
– Biti na čelu odjeljenja koje u svojoj nadležnosti ima obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, kao i pronatalitetnu i demografsku politiku, podrazumijeva veliku odgovornost, ali i stalnu potrebu da se realno sagledaju stanje i izazovi sa kojima se suočava lokalna zajednica. Naši prioriteti u narednom periodu biće usmjereni ka daljem unapređenju svih ovih oblasti, uz jasno opredjeljenje da se problemi ne prikrivaju, već da se sistemski analiziraju i rješavaju u skladu sa realnim mogućnostima i potrebama građana. Poseban akcenat stavljamo na obrazovanje, jer ga prepoznajemo kao temelj svakog dugoročnog i održivog razvoja. Ulaganje u predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje nije trošak, već najznačajnija investicija u budućnost grada. Svjesni smo da obrazovni sistem zahtijeva kontinuirana ulaganja, kako u infrastrukturu i opremu, tako i u unapređenje nastavnog procesa, podršku nastavnom kadru i prilagođavanje obrazovnih programa savremenim tokovima i potrebama tržišta rada. Naš cilj je da mladim ljudima omogućimo kvalitetno obrazovanje u Prijedoru, ali i razlog da svoje znanje i vještine upravo ovdje primjene i ostanu da žive i rade. Istovremeno, socijalno osjetljiva pitanja ostaju jedan od ključnih prioriteta u našem radu. Svjesni smo da se broj i složenost potreba u oblasti socijalne zaštite iz godine u godinu povećavaju, te da sve veći broj građana ima potrebu za različitim oblicima podrške – od materijalne pomoći, preko usluga pomoći i njege u kući, do dnevnog zbrinjavanja i podrške osobama sa invaliditetom, djeci sa poteškoćama u razvoju i starim licima. Naš zadatak je da, u saradnji sa ustanovama socijalne zaštite, organizacijama civilnog društva i drugim odjeljenjima u okviru Gradske uprave, jačamo sistem podrške koji će biti dostupan, pravovremen i prilagođen stvarnim potrebama korisnika. Značajan prioritet ostaje i dalje razvijanje i unapređenje pronatalitetnih i demografskih mjera. Svjesni smo da demografski izazovi sa kojima se suočavamo nisu problem samo jedne lokalne zajednice, već čitavog regiona, i da se oni ne mogu riješiti kratkoročnim mjerama. Zato na pronatalitetnu politiku gledamo kao na dugoročan proces koji podrazumijeva podršku porodici u svim fazama – od planiranja roditeljstva, preko ranog djetinjstva i obrazovanja, do stvaranja uslova za zapošljavanje i stambeno osamostaljivanje mladih. U tom smislu, nastavićemo da unapređujemo postojeće mjere i razvijamo nove, u skladu sa potrebama i mogućnostima. Kada govorimo o prioritetima, važno je dodatno naglasiti i zdravstvenu zaštitu, sa posebnim akcentom na prevenciju i ulogu primarne zdravstvene zaštite. U narednom periodu potrebno je nastaviti jačanje preventivnih programa i promocije zdravih stilova života, jer upravo prevencija smanjuje pritisak na sistem, podiže kvalitet života i daje najbolje rezultate na duži rok. Poseban značaj imaju sistematski pregledi i aktivnosti u školama, jer se prevencija najuspješnije gradi od najranijeg uzrasta. Dom zdravlja Prijedor je u praksi već organizovao sistematske preglede učenika osnovnih škola, što je primjer dobre koordinacije i približavanja usluga djeci i porodicama. Takođe, kroz centar za promociju zdravlja i prevenciju bolesti realizuju se edukativne aktivnosti (npr. teme vezane za HIV/AIDS), što je važno za jačanje zdravstvene pismenosti, posebno među mladima. Važno je naglasiti da nijednu od ovih oblasti ne posmatramo izolovano. Obrazovanje, socijalna sigurnost, zdravstvena zaštita i demografska politika međusobno su povezane i uslovljavaju jedna drugu. Samo koordinisanim pristupom, saradnjom više odjeljenja i partnerskim odnosom sa institucijama i udruženjima, moguće je postići vidljive i održive rezultate. Naš pristup u narednom periodu ostaje optimističan, ali i realan i odgovoran. Svjesni smo ograničenja, ali i potencijala koje Prijedor ima. Uz kontinuiran rad, odgovorno upravljanje budžetskim sredstvima, jačanje saradnje i otvoren dijalog sa građanima, nastojaćemo da korak po korak unapređujemo sve segmente društvenog života i gradimo stabilnu, pravednu i humanu lokalnu zajednicu u kojoj će obrazovanje biti prioritet, a briga o očuvanju zdravlja kao i o socijalno osjetljivim kategorijama pokazatelj zrelosti i odgovornosti društva.
