Sretenje Gospodnje, koje vjernici Srpske pravoslavne crkve svake godine obiležavaju 15. februara, jedan je od najvećih crkvenih praznika, dan koji u sebi spaja vjeru i tradiciju. Uz obilježavanje dana kad se Isus Hristos prvi put susreo sa ljudima u hramu, u narodu su se zadržali i stari običaji koji, kako se vjeruje, donose sreću i blagostanje.
Sretenje Gospodnje jedan je od najsvečanijih praznika hrišćanstva. Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Deva Marija sa Josifom odlazi u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu svoje novorođenče koje je Simeon Bogoprimac primio na ruke. Sretenje Gospodnje je od suštinske važnosti za hrišćanstvo, jer ukazuje na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima. Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i ljeto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže “Sretenje obretenje”.
Oni koji žive u blizini zoološkog vrta, prognozu će ostaviti medvjedima. Vjeruje se da upravo ove životinje sutra određuju kakvo će nas vrijeme čekati u narednom periodu. Ako je na Sretenje sunčan dan i medvedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje senke, pa se vrate nazad, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja. Ako ne vidi sjenku, izaći će iz svojih pećina da potraže hranu i zima je gotova, piše Žena Blic.
Običaji i verovanja
Običaj je da se na Sretenje obavezno pale svijeće, jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća. Ovoga dana djevojke treba da paze kakvog će muškarca prvo sresti, jer to može da odredi njenu sudbinu. Vjeruje se da će se udati za čoveka poput onog kog je prvog srela tog dana.
Prema kanonu pravoslavne crkve Sretenje je svrstano u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mjesto određeno za djevojke.
Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obilježen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku. Slavi se i kao krsna slava. Takođe, Srbija danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 15. februar 1804. kada je na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom vožda Karađorđa i kada je 1835. godine donet Sretenjski ustav, prvi moderni Ustav Srbije.
Autor: Srpskainfo
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
