Udruženje “Djeca svjetlosti” iz Banjaluke pokrenulo je projekat “Unapređenje socijalne i obrazovne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju”. Cilj je unapređenje inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju, prvenstveno iz autističnog spektra, koja pohađaju redovne škole uz podršku asistenta u nastavi, ali i podizanje svijesti javnosti o stvarnoj ulozi i značaju asistenata. Projekat se realizuje u partnerstvu sa udruženjima “Plavi balon” iz Prijedora i “Duga” iz Gradiške.
Asistenti u nastavi prisutni su u obrazovnom sistemu od 2010. godine. Iako se ova tema godinama povremeno otvara u javnosti i medijima, konkretna sistemska rješenja i dalje izostaju. Projektom se želi napraviti iskorak, od ukazivanja na probleme ka konkretnim prijedlozima i rezultatima.
U okviru projekta planirane su javne tribine, a prva će biti održana 20. marta u Domu omladine u Banjaluci. Na tribini će, pored predstavnika partnerskih udruženja, govoriti i roditelj djeteta koje pohađa nastavu uz asistenta, jedan asistent u nastavi, kao i pravnica Daniela Višnjić, koja će ovu tematiku sagledati iz pravnog ugla. Tribina će u aprilu biti održana i u Prijedoru.
Problemi sa kojima se asistenti suočavaju su višestruki. Iako zakon asistenta u nastavi definiše kao tehničku podršku djetetu, praksa pokazuje da je njegova uloga mnogo šira i značajnija. Asistent je ključna spona između djeteta i vršnjaka, nastavnika i roditelja. On olakšava komunikaciju, pomaže u savladavanju gradiva i doprinosi socijalnoj integraciji djeteta sa poteškoćama u razvoju u školsko okruženje.
“Međutim, zakonska “tehnička podrška” podrazumijeva minimalne uslove, dovoljna je srednja stručna sprema, bez obavezne dodatne edukacije ili stručne obuke. Asistenti se često bez adekvatne pripreme uključuju u nastavni proces, a njihov rad zavisi od ličnih sposobnosti, prethodnog znanja i individualne motivacije”, istakla je Nikolina Klepić, stručni saradnik u Udruženju “Djeca svjetlosti”.
Pored toga, asistenti su angažovani putem ugovora o djelu, ne na osnovu ugovora o radu i formalno rade četiri sata dnevno.
“Njihova primanja su niska, obračunavaju se na pola radnog vremena, a svaki neradni dan, bilo da je riječ o praznicima, raspustima ili bolesti djeteta umanjuje njihovu platu. Nemaju pravo na topli obrok, prevoz niti zdravstveno osiguranje. Zbog takvih uslova dolazi do čestih promjena asistenata. Kada pronađu bolje radne prilike, asistenti napuštaju posao, što dovodi do dodatnog stresa za dijete, roditelje i školu. Dijete tada mora ponovo prolaziti kroz proces prilagođavanja i uspostavljanja povjerenja sa novom osobom, dok nastavni proces traje”, istakla je Klepićeva.
Projektom se želi otvoriti pitanje jasnijeg definisanja uloge asistenta, obavezne stručne obuke i unapređenja radno-pravnog statusa.
“Radno vrijeme asistenta u nastavi je četiri sata dnevno, a u suštini tako ne bi trebalo da bude. Smatramo da se asistent treba pripremiti za nastavu, ne kao nastavnik u punom smislu, ali treba da bude upućen u gradivo i da pomogne djetetu da ga razumije. Što se tiče obuke za asistenta i taj segment treba da se definiše, mislim da je to u Federaciji BiH već urađeno. Recimo, u prijedorskoj Visokoj medicinskoj školi se školuje kadar za smjer radna terapija, to bi odgovaralo ovom pozivu”, istakao je Vojin Nišević, predsjednik Udruženja “Plavi balon”.
Udruženja ukazuju na potrebu da se propišu precizniji kriterijumi za izbor asistenata, jer ovaj posao zahtijeva specifična znanja i vještine, posebno u radu sa djecom iz autističnog spektra.
“Javnost još uvijek nije dovoljno upoznata sa izazovima sa kojima se suočavaju djeca sa poteškoćama u razvoju i njihove porodice. Potrebna je kontinuirana edukacija šire zajednice, kako bi se razvilo razumijevanje, empatija i adekvatan pristup ovoj djeci. Kroz ovaj projekat želi se pokrenuti ozbiljan dijalog sa donosiocima odluka i javnošću, sa ciljem da se obezbijede sistemska i dugoročna rješenja koja će unaprijediti kvalitet obrazovanja i života djece sa poteškoćama u razvoju”, dodao je Nišević.
Dnevni centar za punoljetna lica sa autizmom, jedini takve vrste u Republici Srpskoj, trenutno djeluje u Banjaluci. Ovaj centar predstavlja značajnu podršku djeci iz spektra autizma i njihovim porodicama, pružajući stručni tretman, edukativne aktivnosti i svakodnevnu brigu prilagođenu njihovim potrebama.
Udruženje “Plavi balon” već duže vrijeme inicira otvaranje sličnog dnevnog centra i u Prijedoru, kako bi se i porodicama iz ove regije omogućila adekvatna i dostupna podrška bez potrebe za putovanjem u druge gradove.
U Udruženju “Djeca svjetlosti” podsjećaju da je roditeljima za sve informacije, savjete i pravnu podršku na raspolaganju pravnica Daniela Višnjić, koju mogu kontaktirati putem broja telefona 051/961-940 ili na mejl djecasvjetlosti@gmail.com.
