Tunel Karavanke danas je dobio svoju drugu cijev, čime je napravljen veliki korak ka bržem i sigurnijem povezivanju Balkana sa Evropom. Nakon više od pet godina radova, ovaj infrastrukturni projekat konačno je otvoren za saobraćaj.
Nova cijev povezuje Sloveniju i Austriju i predstavlja jednu od najvažnijih tačaka evropske transportne mreže za zemlje regiona.
Šta je tunel Karavanke
Riječ je o autoputnom tunelu kroz planinski masiv Karavanki koji spaja Sloveniju i Austriju. Prva cijev otvorena je još 1991. godine, dok nova dodatno rasterećuje saobraćaj.
Više informacija o evropskim koridorima možete pronaći na zvaničnoj stranici Evropske komisije.
Zašto je važan za region
Ova saobraćajna veza predstavlja ključni pravac između Balkana i centralne Evrope. Njegov značaj ogleda se u:
- bržem protoku robe i putnika
- smanjenju gužvi na granicama
- povećanju sigurnosti saobraćaja
- jačanju ekonomskih veza
Koliko je dug tunel Karavanke
Nova cijev duga je ukupno 7.948 metara, od čega se 3.546 metara nalazi u Sloveniji, dok ostatak pripada Austriji.
Ova infrastruktura značajno ubrzava putovanje iz zemalja Balkana prema Austriji, Njemačkoj i ostatku Evrope.
Tehnički detalji projekta
Izgradnja druge cijevi uključivala je impresivne brojke:
- 428.000 kubnih metara iskopanog materijala
- 195.000 kubnih metara betona
- 12 sigurnosnih prolaza
- 4 odstavne niše
Instalirani su savremeni sistemi za ventilaciju, nadzor i sigurnost.
Kada će biti potpuno završen
Iako je nova cijev otvorena, kompletan sistem biće završen tek nakon obnove stare trase.
Puni kapacitet očekuje se do 2029. godine.
Značaj za Balkan
Tunel Karavanke ima ogroman značaj za zemlje regiona jer:
- povezuje Balkan s tržištem Evropske unije
- ubrzava transport i logistiku
- smanjuje zastoje tokom turističke sezone
- olakšava svakodnevna putovanja
Ko je gradio projekat
Radove na izgradnji izvodila je kompanija Cengiz İnşaat, zadužena za iskop, građevinske radove i probijanje planinskog masiva.
Ukupna količina iskopanog materijala procijenjena je na 428 hiljada kubnih metara, što bi bilo dovoljno da se napuni 171 olimpijski bazen, dok količina utrošenog betona iznosi 195 hiljada kubnih metara, odnosno 78 olimpijskih bazena.
Ukupna dužina ugrađenih sidara iznosi 359 hiljada metara, što odgovara visini 125 Triglava, dok je ukupna težina čeličnih materijala jednaka težini Ajfelovog tornja, piše Biznisinfo.ba.
Zaključak
Tunel Karavanke predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Balkan u posljednjim godinama i značajno unapređuje povezanost regiona sa Evropom.
Izvor: banjaluka.net








