Retro alarm clock on wooden table. Nature background.
Ovog proljeća kazaljke na satu pomjeramo ranije nego što mnogi očekuju. Ljetno računanje vremena počinje već u noći između 28. i 29. marta. Zašto ranije nego prethodnih godina?
Sat ćemo sa 2 pomjeriti na 3 i tako izgubiti sat sna, ali dobiti duže dane.
Iako se mnogima čini da je promjena stigla prerano, razlog je vrlo jednostavan. Zbog kalendara. Naime, ljetno računanje vremena u Evropi uvijek počinje posljednje nedjelje u martu, a ove godine taj datum pada baš na 29. mart.
Kako se datumi svake godine “pomjeraju” u odnosu na dane u sedmici, nekad se ova promjena desi bliže kraju mjeseca, a nekad, kao sada, malo ranije. Drugim riječima, nema nikakve nove odluke ni promjene pravila, samo je kalendarska matematika učinila da sat pomjerimo prije nego što smo navikli.
Iako mnogi ovu promjenu doživljavaju kao malu neprijatnost, njena istorija je prilično zanimljiva. Ideja o pomjeranju sata datira još iz 18. vijeka, kada je Benjamin Franklin predložio da se bolje iskoristi dnevna svjetlost i tako uštedi na svijećama. Međutim, tek tokom Prvog svjetskog rata ova praksa je ozbiljno uvedena, jer su države pokušavale da smanje potrošnju energije.
Danas je razlog formalno isti, ušteda energije i bolje iskorištavanje dana, ali mišljenja su podijeljena. Dok jedni tvrde da duži dani znače više aktivnosti, boravka napolju i bolje raspoloženje, drugi upozoravaju na negativan uticaj na organizam. Stručnjaci često ističu da pomjeranje sata može poremetiti biološki ritam, izazvati umor i smanjiti koncentraciju, posebno u prvih nekoliko dana.
Zanimljivo je da se već godinama vodi rasprava o ukidanju ove prakse u Evropska unija. Iako je bilo prijedloga da se pomjeranje sata trajno ukine, konačna odluka još nije donesena, pa ćemo kazaljke i dalje pomjerati najmanje još neko vrijeme.
