Juče je počela pretposljednja nedjelja Vaskršnjeg posta, u narodu poznata kao Cvjetna nedjelja, koja najavljuje ulazak u završnicu priprema za najveći hrišćanski praznik Vaskrs, koji ove godine obilježavamo 12. aprila.
Naziv Cvjetna nedjelja potiče od velikog praznika Cvijeti, koji podsjeća na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. Prema predanju, narod je Hrista dočekao bacajući cvijeće i palmine grane dok je ulazio u grad jašući magarca, što je ovoj sedmici dalo simboliku cvjetanja, radosti i duhovnog uzdizanja.
Tokom Cvjetne nedjelje vjernici se pridržavaju posta na vodi od ponedjeljka do petka, dok su vikendom pravila nešto blaža. Na Lazarevu subotu 4. aprila u narodu poznatu kao Vrbica dozvoljeno je ulje. Ovaj praznik posvećen je uspomeni na vaskrsenje Lazara, kojeg je, prema Jevanđelju, Hristos podigao iz mrtvih četiri dana nakon smrti. Dan kasnije, na praznik Cvijeti, dozvoljena je i riba.
Pored posta, Cvjetna nedjelja ima i bogatu simboliku vezanu za prirodu. Smatra se da je to vrijeme bujanja i cvjetanja, pa prema narodnim vjerovanjima u ovom periodu ne treba sijati biljke koje cvjetaju, jer se vjeruje da neće donijeti plod. Vjernicima se savjetuje da ovu sedmicu provedu u molitvi, pokajanju i duhovnom smirenju.
Običaji za posljednju nedjelju posta
Nakon Cvjetne nedjelje slijedi posljednja sedmica posta, Strasna nedjelja, koja predstavlja najstroži i najtiši period uoči Vaskrsa. Ova nedjelja posvećena je sjećanju na stradanje Isusa Hrista i provodi se u pojačanom postu, molitvi i uzdržanju. Vjernici se u ovom periodu pripremaju za Vaskrs, praznik pobjede života nad smrću i centralni događaj hrišćanske vjere.
Ulaskom u Strasnu nedjelju završava se višenedjeljni post i duhovna priprema, a vjernici sa posebnim poštovanjem i nadom iščekuju Vaskrsenje, prenosi Kurir.
