Orasi za pritisak nisu samo priča iz bakine sveske, već najjeftinija stvar koju kardiolozi svakodnevno preporučuju pacijentima sa graničnim vrijednostima.
Sedam jezgara, ne više, ne manje, i to svaki dan, ne kada se sjetite.
Najveći problem nije so. Problem je što većina ljudi posegne za perecama, čipsom i slanim štapićima čim sjedne pred televizor, a kesica oraha stoji zaboravljena iza tegli sa zimnicom. Tu počinje tiha katastrofa za krvne sudove.
Zašto baš orasi, a ne bademi ili lješnici
Orasi su jedini orašasti plod sa značajnom količinom alfa-linolenske kiseline, biljnog oblika omega-3 masti. Bademi i lješnici imaju dobre masti, ali ne i ovu konkretnu komponentu koja djeluje na elastičnost zidova arterija. Razlika je suštinska kada se priča o pritisku.
Sastav od oko 65 odsto masti zvuči zastrašujuće, ali te masti su upravo ono što srce traži. Šaka oraha od oko 30 grama daje vam dovoljno bez da pređete u kalorijski višak. Više od toga je nepotrebno i kontraproduktivno.
Šta tačno orasi rade krvnom pritisku
Kod osoba sa povišenim pritiskom, redovan unos oraha može da snizi sistolni pritisak za nekoliko jedinica i poboljša funkciju endotela, sloja koji oblaže krvne sudove iznutra.
To nije zamjena za lijekove, već dodatak koji deluje sporo i tiho, mjesecima. Istraživanje objavljeno u časopisu „Journal of the American Heart Association“ o uticaju oraha na krvni pritisak kod starijih osoba pokazalo je merljivo smanjenje pritiska kod ispitanika koji su dvije godine jeli orahe.
Efekat nije dramatičan kao tableta, ali se sabira. Tri do četiri jedinice manje na sistolnom pritisku tokom godina znače manji rizik od infarkta i moždanog udara. Ljekari ovo zovu kumulativnom korist.
Koliko oraha dnevno je tačno dovoljno
Optimalna doza je između 28 i 42 grama, što su otprilike 7 do 10 polovina jezgara. Manje od toga je premalo da bi se efekat osjetio, više je nepotrebno opterećenje.
Ako imate problem sa štitnom žlijezdom ili uzimate lijekove za razređivanje krvi, razgovarajte sa ljekarom prije nego što napravite naviku.
Greška koju većina od nas pravi
Sasvim druga priča su slani, pečeni orasi iz kesica u marketu. So poništava svaku korist za pritisak i pretvara zdravu grickalicu u problem. Kupujte sirove orahe u ljusci ili oljuštene, ali bez ikakvih dodataka.
Takođe, griješimo ako ih čuvamo na sunčevoj strani kuhinje. Orasi su masni, masti se kvare, a užegao orah nije samo neprijatan na ukus, već može iritirati želudac. Držite ih u staklenoj tegli u frižideru ili u zamrzivaču, gdje ostaju svježi i po šest mjeseci.
Kako da ih ubacite u svakodnevni meni
Ujutru pet jezgara preko ovsene kaše ili jogurta, popodne dva uz crnu kafu umjesto keksa. To je cijela priča. Nije potrebna nikakva specijalna receptura, niti smutiji u plavoj boji koje preporučuju influenseri.
Najbolja kombinacija za pritisak je orah, jabuka i parče tvrdog sira. Vlakna, masti i kalcijum u jednom obroku, bez šećera i bez soli. Probajte nedelju dana zaredom umjesto popodnevne lepinje sa pavlakom.
Kome orasi neće dovoljno pomoći
Ako vam je pritisak konstantno preko 160 sistolno, orasi su prateća priča, ne glavna. Tu se ide kod ljekara i radi se sve što doktor kaže. Suplementi i grickalice tu ne mijenjaju ishod, niti ga treba praviti glumom da ćete sve riješiti hranom.
Kod graničnih vrijednosti, recimo 130 sa 85 do 140 sa 90, redovni orasi mogu biti onaj mali tas vage koji vas drži dalje od terapije. To je realna i poštena slika, bez pretjerivanja, prenosi Krstarica.
