“Studije u Americi pokazale su da među lјudima od 20 do 40 godina oko 24% ima hipertenziju, između 40 i 60 godina oko 52%, dok kod osoba starijih od 60 godina čak 72% boluje od povišenog krvnog pritiska. Međutim, treba naglasiti da najveći broj obolјelih dolazi iz slabo i srednje razvijenih zemalјa, pa je vjerovatno da su procenti na našem području i veći nego u SAD-u. Muškarci nešto češće obolijevaju od žena, ali se nakon 60. godine taj odnos izjednačava”, rekao je za “Kozarski vjesnik” primarijus doktor Vlado Vujović, internista-kardiolog.
Zašto je hipertenzija toliko opasna bolest? – Hipertenzija je dugotrajno obolјenje koje može dovesti do ozbilјnih komplikacija. Među njima su infarkt miokarda, moždani udar, zatajenje bubrega, slјepilo, pa čak i iznenadna srčana smrt. Upravo zbog toga je veoma važno da se bolest shvati ozbilјno i da se liječenje započne na vrijeme.
Šta zapravo uzrokuje hipertenziju? – U najvećem broju slučajeva ne znamo tačan uzrok. Medicina hipertenziju dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna hipertenzija čini oko 95% slučajeva i kod nje ne možemo precizno odrediti razlog nastanka. Faktori rizika su godine života, genetika, nezdrava ishrana, višak kilograma, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i alkohol. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 50% slučajeva hipertenzije povezano je sa nezdravom ishranom. Sekundarna hipertenzija nastaje kao poslјedica drugih bolesti, najčešće bolesti bubrega, krvnih sudova ili endokrinih žlijezda.
Primjećujete li da sve više mladih lјudi ima problem sa pritiskom? – Nažalost, da. Kada sam bio mlađi doktor, gotovo da nismo viđali pacijente između 20 i 40 godina sa hipertenzijom. Danas, prema američkim podacima, svaki četvrti čovjek u toj dobi ima povišen krvni pritisak. Nekada su postojali sistematski pregledi u firmama, pa su se takvi slučajevi ranije otkrivali. Danas je toga mnogo manje i lјudi često saznaju da imaju hipertenziju tek kada se pojave komplikacije.
Koji su najčešći simptomi hipertenzije? – Problem je upravo u tome što hipertenzija često nema jasne simptome. Ranije epidemiološke studije pokazale su da čak 97 do 99% lјudi sa hipertenzijom nema gotovo nikakve tegobe. Ljudi eventualne simptome, poput blage glavobolјe ili zujanja u ušima, pripisuju umoru, stresu ili promjeni vremena. Krv iz nosa, jaka glavobolјa ili bolovi u prsima ili leđima obično ukazuju na ozbilјnije stanje. Sjećam se pacijentkinje kojoj sam izmjerio pritisak i bio je 300 sa 160, a ona se osjećala sasvim dobro i nije htjela u bolnicu. To pokazuje koliko hipertenzija može biti “nijema bolest”.
Kada bi lјudi trebalo da počnu kontrolisati krvni pritisak? – Moj savjet je da svako nakon 30. godine povremeno izmjeri krvni pritisak, čak i ako nema nikakve simptome. Važno je koristiti pouzdan aparat, najbolјe nadlaktični. Prije mjerenja potrebno je najmanje 15 minuta odmora, bez cigareta, kafe, fizičkog napora ili stresa. Osoba treba mirno sjediti, opustiti ruku i tek tada izmjeriti pritisak. Nekada je važno mjeriti pritisak na obje ruke, a dalјe pratiti onu na kojoj su vrijednosti više.
Koliko savremeni način života utiče na razvoj hipertenzije? – Veoma mnogo. Ljudi danas sve manje spremaju hranu kod kuće, više konzumiraju brzu hranu, grickalice i energetske napitke. Krećemo se manje nego ranije, dobijamo višak kilograma, a pušenje i alkohol dodatno pogoršavaju stanje. Poseban problem je pretjeran unos soli, naročito kroz pekarske proizvode i prerađenu hranu.
Šta podrazumijeva liječenje hipertenzije? – Liječenje uklјučuje promjenu životnih navika i, po potrebi, lijekove. Potrebno je smanjiti unos soli i masne hrane, jesti više voća i povrća, biti fizički aktivan, prestati pušiti i održavati zdravu tjelesnu težinu. Takođe, veoma su važni kvalitetan san i smanjenje stresa. Pacijenti koji dobiju terapiju moraju je redovno uzimati. Redovne kontrole, zdrave životne navike i pravovremeno liječenje najbolјa su zaštita od teških komplikacija i prijevremene smrti.
