Krsne slave obilježavaju samo Srbi i predstavljaju spoj duhovnosti, porodičnog naslijeđa i kulturnog bogatstva. Tokom juna, vjernici slave tri krsne slave, a za svaku od njih vezuju se posebni običaji i vjerovanja.
Spisak slava u maju 2026. godine
Sveti car Konstantin i carica Jelena (3. jun, srijeda)
Za dan Svetog cara Konstantina i carice Jelene vezuju se vjersko-istorijska priča i običaji.
Ovaj praznik slavimo zbog Milanskog edikta, koji je car Konstantin donio 313. godine, okončao progon hrišćana i dao im slobodu, zbog njegove majke carice Jelene. Za Konstantina se vezuje i sazivanje Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine- zbog razdora u Crkvi koji je izazvala pojava jeretika Arija. Na Saboru je osuđena jeres, a utvrđeno pravoslavlje.
Majka cara Konstantina, carica Jelena, borila se za veru Hristovu. Pronašla je Časni Krst Gospodnji, sagradila crkvu Vaskrsenja na Golgoti i brojne crkve na Svetoj zemlji.
Na taj dan treba otići u crkvu i zapaliti sveću za mučenike koji su svoj život dali u odbrani hrišćanstva. Na taj dan treba se i svetom crkvenom vodicom, kako bi se tijelo očistilo od bolesti.
Sveti prorok Jelisej (27. jun, subota)
Prorok Jelisej živio je 900 godina prije Hrista i bio je nasljednik prestarelog proroka Ilije, po volji Gospoda.
Razdvojio je vodu u Jordanu kao Mojsije u Crvenom moru, gorku vodu u Jerihonu učinio je pitkom, umnožio ulje u loncu siromašne udovice, Somanićanki vaskrsao umrlog sina i činio još mnoga čuda.
Krsna slava Sveti prorok Jelisej posebno je važna za ljude koji pate od očnih bolesti. Vjerovanje kaže da se danas ne radi u polju osim setve prosa. Zato se kaže: “Jeliseje proso sije, ide Vida da obiđe”.
Sveti mučenik Knez Lazar i svi Sveti mučenici srpski – Vidovdan (28. jun, nedjelja)
Vidovdan je vjerski i državni praznik, koji se smatra praznikom nad praznicima! Brojni događaji iz srpske istorije vezuju se za 28. jun. Najprije Kosovski boj 1389. godine, zbog koga se prepliću istorija i narodna vjerovanja i običaji.
Na Vidovdan 1914. godine, Gavrilo Princip, ubio je Franca Ferdinanda Habzburškog, prestolonasljednika Austrougarske, što je iskorišćeno kao izgovor za početak Prvog svjetskog rata.
Nakon pet godina od ubistva Franca Ferdinanda, na isti dan, potpisan je Versajski mirovni sporazum, između zemalja Antante i Njemačke, vinovnice Prvog svjetskog rata. Zatim, ustavotvorna je Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izglasala je prvi Ustav zajedničke države, Vidovdanski ustav, na današnji praznik 1921. godine, kao i mnogi drugi događaji.
Narod se na Vidovdan umiva i pjeva “Oj Vidove, Vidovdan, što ja očima vidio, to ja rukama stvorio”.
Autor: Srpskainfo
FOTO: FREEPIK
