Bitka za život i zdravlje pacijenta ne počinje prvim rezom hirurškog skalpela, niti paljenjem reflektora u operacionoj sali. Ona počinje mnogo ranije – u apsolutnoj tišini i strogo kontrolisanim uslovima Centralne sterilizacije, gdje greška ne smije da postoji. O tome kako izgleda nevidljiva linija fronta protiv bolničkih infekcija i koliko je važan spoj vrhunske tehnologije i ljudske predanosti, razgovarali smo sa Nebojšom Stuparom, nadzornim tehničarem u operacionoj sali i sterilizaciji i instrumentarom u prijedorskoj JZU Bolnici „Dr Mladen Stojanović“.
Nova oprema za viši nivo bezbjednosti i efikasnosti
Prijedorska bolnica je dobila novi aparat za sterilizaciju. Šta ova nabavka konkretno znači za rad hirurških sala?
Nabavka novog parnog sterilizatora predstavlja značajan iskorak za našu bolnicu, a posebno za operacioni blok. Savremeni sterilizator nam omogućava pouzdaniji, brži i efikasniji proces sterilizacije svih materijala, instrumenata i predmeta, što je od velikog značaja za nesmetan rad kako hirurške, tako i svih službi koje djeluju u aseptičnim uslovima rada. Mnogi pacijenti ne vide rad Centralne sterilizacije, ali upravo tu počinje bezbjednost svakog operativnog zahvata, jer se procesima sterilizacije mogućnost infekcije smanjuje na minimum.
Po čemu se novi sterilizator razlikuje od opreme koja je do sada bila u upotrebi i koje su njegove najveće prednosti?
Novi Getinge GSS67N predstavlja savremen sistem za parnu sterilizaciju koji omogućava potpuno automatizovan proces rada. Svi parametri sterilizacije se neprekidno prate i evidentiraju, što nam daje potpunu kontrolu nad svakim ciklusom. Njegove najveće prednosti su značajno veći kapacitet, pouzdanost, manja potrošnja vode, bolja energetska efikasnost i brža dostupnost sterilnog instrumentarijuma za operacione sale.
Sterilizacija kao nevidljiv temelj sigurne hirurgije
Koliko je pravilna sterilizacija instrumenata važna za bezbjednost pacijenata i sprečavanje bolničkih infekcija?
Pravilna sterilizacija, kao postupak kojim se u cijelosti uklanjaju svi mikroorganizmi i njihove spore, jedan je od najvažnijih preduslova bezbjedne hirurgije. To nije samo tehnički postupak, već proces koji direktno štiti zdravlje i život pacijenata, a naša obaveza je da učinimo sve da rizik od bolničkih infekcija smanjimo na najmanju moguću mjeru. Često kažem da pacijenti nikada ne vide sterilizaciju, ali i te kako osjećaju njen kvalitet. Sigurna operacija ne počinje ulaskom u operacionu salu, nego mnogo ranije – pravilnom obradom, kontrolom, pripremom i sterilizacijom svakog instrumenta koji će biti korišćen tokom zahvata..
Kako izgleda put jednog hirurškog instrumenta – od završetka operacije do trenutka kada je ponovo spreman za upotrebu?
Nakon operacije instrumentarijum se transportuje u nečistu zonu, gdje se vrši dekontaminacija, dezinfekcija i pranje, koje može biti mašinsko ili ručno, u zavisnosti od vrste instrumenata. Nakon toga slijede sušenje i kontrola ispravnosti instrumenata, te se oni slažu u setove, pakuju u odgovarajući materijal, označavaju i pripremaju za sterilizaciju. Potom se instrumenti ubacuju u komore sterilizatora. Način sterilizacije zavisi od materijala (čelik, silikon, plastika, guma…), preporuke proizvođača i njegove namjene.U našoj ustanovi najčešće koristimo parnu sterilizaciju, koja je zlatni standard za većinu hirurških instrumenata otpornih na visoke temperature i vlagu, a izvodi se pod pritiskom, najčešće na 121 °S ili 134 °S. Za medicinski materijal osjetljiv na visoke temperature koristimo sterilizaciju vodonik-peroksidnom plazmom. Po završetku ciklusa sterilizacije vrši se kontrola parametara, a instrumenti se odlažu i skladište u čiste zone, odakle su spremni za ponovnu upotrebu u operacionim salama.Svaka karika u tom lancu ima svoj značaj i podjednako je važna.
Strogi sistemi kontrole: Kada greška nije opcija
Koje procedure kontrole kvaliteta primjenjujete kako biste bili sigurni da je svaki instrument potpuno sterilan prije nego što dospije u operacionu salu?
Pratimo fizičke parametre sterilizacije i koristimo hemijske indikatore podijeljene u 6 klasa, raspoređene u svakom pakovanju, koji su standardna kontrola sterilnosti instrumenata. Svakodnevno se svi sterilizatori testiraju prije nego što počnu sa sterilizacijom medicinskog materijala, a koristimo i biološku kontrolu sterilizacije prema utvrđenom planu, te vodimo kompletnu dokumentaciju za svaki ciklus. To nam omogućava da u svakom trenutku možemo dokazati da je instrument pravilno sterilisan.
Trinaest godina iskustva: Kako tehnologija mijenja praksu
Koliko dugo radite u prijedorskoj bolnici i kako se posao nadzornog tehničara u hirurškoj sali mijenjao kroz godine, posebno kada je riječ o savremenim tehnologijama i opremi?
U prijedorskoj bolnici radim trinaest godina, a poslednjih osam kao nadzorni tehničar u Odsjeku operacione sale i centralne sterilizacije. Medicina u svijetu napreduje svakodnevno, konstantno se uvode nove tehnike rada, a u određenoj mjeri i kod nas. Danas imamo savremeniju opremu, digitalne sisteme kontrole i više mogućnosti nego prije desetak godina.
Međutim, jedna stvar se nije promijenila – odgovornost. Bez obzira na to koliko je tehnologija napredovala, ona ne može zamijeniti znanje, iskustvo, predanost i pažnju zdravstvenih radnika.
Koliko odgovornosti, pažnje i brige zahtijeva priprema za samo jednog pacijenta i koliko je važno da svaki detalj bude provjeren prije početka operacije?
Veoma mnogo. Iza svake operacije stoji veliki broj ljudi koji svoj posao moraju raditi besprijekorno. U našem poslu ne postoje „sitnice“, jer i najmanji propust može imati ozbiljne posljedice.Provjerava se i broji svaki set, svaki instrument, svaki paket i sav materijal potreban za izvođenje određenog operativnog zahvata.
Tokom dugogodišnjeg rada sigurno ste se susretali s teškim i zahtjevnim situacijama. Koji trenutak iz prakse vam je posebno ostao u sjećanju i šta vas je naučio o važnosti dobre organizacije i spremnosti cijelog tima?
Tokom višegodišnjeg rada u operacionom bloku bilo je mnogo situacija koje ostaju u sjećanju, ne samo zbog složenosti operativnog zahvata, već i zbog odgovornosti koju u tim trenucima nosi cijeli tim. Radimo u okruženju gdje se susreću odgovornost, stručnost i ljudske emocije. Posebno pamtim teške povrede nastale u saobraćajnim nesrećama, ranjavanja vatrenim oružjem, kao i najteže momente kada su pacijenti djeca. Posebni su trenuci kada se nakon hitnog carskog reza čuje prvi plač novorođenčeta, a znamo da su majka i beba dobro.
Sve te situacije su me naučile da su organizacija rada i međusobna komunikacija presudne, kao i spremnost cijelog tima na čelu s hirurgom, međusobno povjerenje, predanost i stručna sposobnost za rad u teškim uslovima.
Koliko su komunikacija, međusobno povjerenje i timski rad između hirurga, anesteziologa, medicinskih sestara i tehničara ključni za uspješan ishod svake operacije?
Operaciona sala je mjesto gdje niko ne radi sam. Hirurzi, anesteziolozi, instrumentari, anestetičari, medicinske sestre i tehničari, pomoćno osoblje – svako sa svojim zaduženjima mora funkcionisati kao tim. Svi imaju svoju ulogu u bezbjednosti pacijenta. Međusobno povjerenje i dobra komunikacija su osnov uspjeha svakog operativnog zahvata.
Na koji način savremena medicinska oprema, poput novog sterilizatora, zajedno sa stručnim kadrom i timskim radom doprinosi kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti u prijedorskoj bolnici?
Novi sterilizator će dodatno unaprijediti kvalitet našeg rada, povećati sigurnost procesa sterilizacije i omogućiti da još efikasnije odgovorimo potrebama naših pacijenata. To je korist koju će osjetiti i naši zaposleni, a prije svega pacijenti, kojima je posvećen sav naš rad. Savremena medicinska oprema predstavlja važan preduslov za pružanje kvalitetne i bezbjedne zdravstvene zaštite, ali svoju punu vrijednost pokazuje tek kada je koristi stručan, odgovoran i dobro uigran tim. Upravo tome teži i naša bolnica.
Na kraju, želio bih istaći da sam ponosan što sam dio hirurške službe naše bolnice, a zahvalan sam radnim kolegama koji svoj posao obavljaju stručno, odgovorno, profesionalno i predano. Njihov trud često ostaje nevidljiv za javnost, ali je od presudnog značaja za svakog pacijenta.
Izvor: JZU Bolnica “Dr Mladen Stojanović”/kozarski.com
