Bivši ambasador SAD u BiH, Majkl Marfi, svoju dužnost napustio je 16. februara prošle godine.
d tada do danas prošlo je godinu i po dana, a najveća svjetska sila i glavni kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma i dalje nema svog ambasadora u BiH.
Umjesto ambasadora, SAD su u septembru prošle godine imenovale otpravnika poslova svoje ambasade u Sarajevu, Džona Ginkela, ali je to, kako objašnjavaju iskusne diplomate, za „cijelu stepenicu“ niži status u odnosu na akreditovanog ambasadora.
Donedavni šef OHR, Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske nisu priznavale kao visokog predstavnika, u maju ove godine dao je ostavku na tu poziciju. Iako se već mjesecima spekuliše oko toga ko bi mogao da preuzme funkciju novog visokog predstavnika u BiH, fotelja šefa OHR i dalje je upražnjena.
Umjesto brzog imenovanja Šmitovog nasljednika, za vršioca dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH postavljen je Šmitov zamjenik i supervizor za Brčko distrikt, Luis Krišok. Kako sada stvari stoje, nije isključeno da v. d. šefa OHR na toj dužnosti ostane duže nego što je planirano.
Da li neuobičajeno dugo čekanje na imenovanje novog ambasadora SAD u BiH, kao i prolongiranje izbora novog visokog predstavnika predstavlja dokaz da je međunarodna zajednica, prvenstveno Zapad, kako neki tvrde „izgubila interesovanje“ za BiH, pitali smo za mišljenje bivšeg karijernog diplomatu i stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića.
On, između ostalog, navodi da je za one „kojima ne trebaju strani predstavnici i posrednici“, ova situacija idealna.
– Svi koji su već godinama tvrdili da im OHR i američka ambasada smetaju da od BiH naprave funkcionalnu državu sada imaju idealnu priliku da se pokažu na djelu. Imaju otvoreno polje – kaže Đukić za Srpskainfo.
On, međutim, smatra da stvari u BiH, nažalost, funkcionišu na potpuno drugi način.
– Političari u BiH, tu mislim na predstavnike sva tri konstitutivna naroda, pokazali su da nisu u stanju da rješavaju neka osnovna pitanja ni samostalno ni uz pomoć stranaca. Očigledno je da međunarodna zajednica ne žuri oko BiH, a ako se stvari, ne daj bože, zakomplikuju, uvjereni su da bi u „požarnom postupku“ to mogli da brzo riješe i smire – smatra Đukić.
Druga strana medalje, prema njegovim riječima, jeste to što SAD danas imaju „potpuno drugi vektor međunarodnih pogleda“.
– Nezavršene krize poput BiH, Kosova, kao i još nekih žarišta, danas nisu pretjerano zanimljive Amerikancima jer smatraju da im to nisu prioriteti. To prepuštaju nekim drugim administracijama u budućnosti. Osim toga, Donald Tramp vodi jednu, najblaže rečeno, čudnu spoljnu politiku. Ta politika se vodi bez Stejt departmenta – tvrdi Đukić.
Dodaje da cijelu spoljnu politiku SAD, zapravo, danas vodi samo jedan čovjek, a to je aktuelni američki predsjednik.
– Nemojte da vas čudi to što u BiH već godinu i po dana SAD nisu imenovale novog ambasadora. Preko dvije trećine ambasadorskih mjesta SAD u svijetu danas su prazne. Tramp je, kada je dobio drugi predsjednički mandat, povukao ambasadore koji mu nisu bili po volji, a na njihova mjesta nije postavio čak ni one koji mu se dopadaju. Po svemu sudeći, Trampu je to posljednja rupa na svirali – zaključuje Đukić.
Autor: Boris Knežević
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
