Problem digitalnog nasilja nad ženama i djevojčicama nije u dovoljnoj mjeri prepoznat niti se adekvatno reaguje u tim slučajevima, zbog čega treba unaprijediti zakonsku regulativu, izjavila je Srni Jelena Kurtinović, pomoćnik ministra za porodicu u Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske.
“Moramo preduzeti ozbiljnije, odlučnije korake da vidimo kako treba promijeniti zakonsku regulativu. Treba je unaprijediti kako bi svi subjekti zaštite znali tačno po kom hodogramu treba da postupaju u slučajevima digitalnog nasilja i da žrtva zna da je sigurna i kako će to biti riješeno”, rekla je Kurtinovićeva.
Ona je ukazala da postoji ogroman prostor da se ova oblast unapređuje i dodala da se se razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija i vještačke inteligencije pojavljuje sve više zloupotreba.
Kurtinovićeva je rekla da internet ima negativne strane jer ta oblast još nije potpuno zakonski uređena i javlja se nova vrsta nasilja.
“Primjećujemo da se na internetu dešavaju loše stvari, žrtve često ostaju nezaštićene i iz tog razloga želimo na vrijeme da uokvirimo zakonski taj prostor i da ga definišemo do tančina”, navela je Kurtinovićeva.
DIGITALNO NASILJE – PERFIDAN NAČIN DISKRIMINACIJE
Ona napominje da kada se žrtve digitalnog nasilja obraćaju za pomoć da je bitno da stručne službe – pedagozi, psiholozi u osnovnim i srednjim školama budu obrazovani da znaju da postupaju kada im dođe dijete koje trpi digitalno nasilje.
Kurtinovićeva je istakla da je digitalno nasilje povezano i sa psihološkim i sa svim drugim oblicima nasilja, dodavši da se njim na jako perfidan način mogu diskriminisati osobe.
Prema njenim riječima, osobe koje trpe digitalno nasilje prolaze diskriminaciju i odstranjivanje iz grupa u kojima su do tada pripadale, osjećaju se ugroženo ukoliko se neka informacija iz njihovog života objavljuje a da nisu dale saglasnost, ili ako je netačna, izmišljena ili kreirana putem vještačke inteligencije.
Te osobe, kako navodi, proživljavaju dublju psihološku traumu i iz tog razloga su bitni Centri za mentalno zdravlje kojima se ove osobe i obraćaju.
“Poražavajuća je informacija da ovakvi slučajevi završavaju sa samopovređivanjem, a često i sa suicidnim mislima, situacija nije tako bezazlena kao što se može činiti. Moramo da shvatimo da je ovaj oblik nasilja isprepleten sa drugim oblicima i ostavlja duboke psihološke traume kod žrtve”, rekla je Kurtinovićeva.
Ona je ukazala da je uloga medija vrlo bitna da prenesu šta treba da radi osoba koja je možda žrtva ovog oblika nasilja, kome da se javi, a sa druge strane da subjekti zaštite znaju kako da postupaju ukoliko primjete da se dešava digitalno nasilje.
“Osim edukacije subjekata zaštite važna je i prevencija, u smislu masovnog obrazovanja ljudi”, rekla je Kurtinovićeva.
USKORO PRIRUČNIK SA PREPORUKAMA ZA POMOĆ ŽRTVAMA
Ona je navela da je Ministarstvo porodice, sa Ministarstvom pravde Republike Srpske i Populacionim fondom UN, organizovalo multisektorske konsultacije nakon kojih je izrađen priručnik za postupanje u slučajevima digitalnog nasilja, kako za žrtvu, tako i za sve subjekte zaštite.
Priručnik, čija je prezentacija planirana za “16 dana aktivizma protiv nasilja”, koja se organizuje od 25. novembra do 10. decembra, prema riječima Kurtinovićeve sadrži sumirano stanje na terenu, sa svim preporukama učesnika sa svih multisektorskih konsultacija održanih u devet lokalnih zajednica u Srpskoj, ali i opšte preporuke u skladu sa svim Međunarodnim konvencijma.
Te konsultavije održane su tokom aprila i maja ove godine u Bijeljini, Zvorniku, Trebinju, Istočnom Sarajevu, Mrkonjić Gradu, Doboju, Prijedoru, Gradišci i Banjaluci.
Prema njenim riječima, poenta svih aktivnosti Ministarstva porodice, omladine i sporta i multisektorskih konsultacija jeste da se poveća kvalitet života i da se osiguraju osnovna ljudska prava koja će biti zagarantovana zakonima i dosljednom primjenom istih.
Kurtinovićeva je rekla, s obzirom na to da je digitalno nasilje evidentirano kao noviji vid nasilja, koji je jednako opasan kao i svi drugi oblici, namjera je, da svi subjekti zaštite budu upoznati sa preporukama stručnih lica i da mogu pravovremeno da reaguju kada je riječ o ovom obliku nasilja.
Ona je navela da su se u Ministarstvu porodice, omladine i sporta bazirali na digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama jer su istraživanja UN pokazala da su žene i djevojčice u više od 85 odsto slučajeva najčešće žrtve digitalnog nasilja.
“Naravno da istraživanje i aktivnosti Ministarstva porodice, omladine i sporta ne isključuje muškarce i dječake koji proživljavaju ovaj vid nasilja, ali prosto u većem obimu se dešava nad ženama i djevojčicama”, istakla je Kurtinovićeva.
Ona je naglasila da digitalno nasilje predstavlja vrlo ozbiljan oblik kršenja ljudskih prava i kao takav je prepoznat u brojnim međunarodnim konvencijama i u domaćem zakonodavnom okviru i svakako predstavlja novu dimenziju rodno zasnovanog nasilja.
Izvor: SRNA/kozarski.com
Foto:Pixabay