Pozivanje međunarodnih institucija od strane BHRT-a da se uključe u spor sa RTRS-om predstavlja čist primjer politizacije ovog slučaja, ocijenio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić. Parlament Srpske, kaže, ima obavezu i odgovornost da štiti interes institucija Republike Srpske, a jedna od tih institucija je i RTRS.
Kada je riječ o podršci Parlamenta Srpske, kao osnivača RTRS-a, Ilić dodaje da Parlament ne treba da se upravlja sudovima, ni da se miješa u njihov rad, ali da ima obavezu i odgovornost da štiti interes institucija Republike Srpske, a jedna od tih institucija je i RTRS.
– Prije desetak dana imali smo sjednice Zakonodavnog odbora i Odbora za ustavna pitanja, na kojima smo jasno iznijeli svoj stav o ovoj situaciji. Taj stav je bio jednoglasan. Između ostalog, na osnovu dokumentacije koju smo imali priliku da razmotrimo, pozvali smo se na član 26. Ustava Republike Srpske, kojim je jasno propisano da je RTRS, kao Јavni servis, dužan da pravovremeno, istinito i objektivno informiše javnost. Ukoliko je RTRS-u blokiran račun, ukoliko su zaposleni dovedeni u situaciju da ne mogu da prime plate i ako je ugroženo izmirivanje tekućih obaveza, onda se postavlja ozbiljno pitanje kako takva situacija utiče na mogućnost RTRS-a da ispunjava svoju ustavnu funkciju – dodaje Ilić.
Smatra da ovo pitanje prevazilazi samo finansijski problem jedne medijske kuće.
– Ako je ugroženo funkcionisanje Јavnog servisa koji ima ustavno definisanu obavezu prema građanima Republike Srpske, onda se otvara i pitanje zaštite ustavnog poretka i institucionalnog funkcionisanja Republike Srpske. Zato Parlament ne treba da upravlja sudovima, ali treba da štiti institucije i njihovo funkcionisanje. Naš stav je jasan i on je na sjednicama nadležnih odbora usvojen jednoglasno. Moramo, možemo i hoćemo da štitimo interese institucija koje su simbol Republike Srpske. RTRS je jedan od tih simbola – ističe Ilić.
Ilić se osvrnuo i na ono što radnici RTRS-a pominju već danima – RTRS je opstao i funkcionisao u mnogo težim vremenima nego što su ova u kojima se danas nalazi.
– Bio je i ostao jedan od čuvara istine o očuvanju Republike Srpske i njenog institucionalnog sistema. Tako će biti i ubuduće, bez obzira na to sa kakvim udarima i izazovima budemo suočeni i ko bude nalogodavac ili inicijator takvih procesa. Mi smo spremni da uradimo sve što je u našoj nadležnosti i što možemo kako bismo očuvali RTRS, njegovo funkcionisanje i njegovu ulogu javnog servisa. RTRS ima našu podršku i imaće je svakog dana – dodaje on.
Sudske odluke, kaže Ilić, ne može komentarisati, ali može, ističe, postaviti jasna i stručna pitanja na koja javnost ima pravo da dobije odgovor.
– Ono što je važno jeste da objasnimo razliku između dvije situacije. BHRT je, prema pravosnažnoj presudi, dužan RTRS-u nešto manje od 18 miliona KM i ima obavezu da taj dug izmiri. Međutim, bez obzira na postojanje te obaveze, BHRT i dalje funkcioniše normalno, njegovi računi nisu blokirani i zaposleni primaju svoje plate – ističe Ilić.
S druge strane, dodaje Ilić, situacija u kojoj se sada nalazi RTRS dovela je do blokade računa, zbog čega je ugrožena isplata plata zaposlenima i normalno funkcionisanje javnog servisa.
– Zato postavljamo jednostavno pitanje: zbog čega je u jednom slučaju došlo do blokade računa, dok u drugom slučaju, iako postoji pravosnažna presuda i dug, nije došlo do istih posljedica? Ne želimo da vršimo pritisak ni na jedan pravosudni organ. Svi koji se bavimo javnim poslom izloženi smo određenoj vrsti pritiska, ali taj pritisak mora biti u granicama našeg djelovanja. Mi ne komentarišemo rad suda, već imamo pravo da postavljamo pitanja koja su od javnog interesa – navodi Ilić.
Dodaje da se RTRS ne može posmatrati na isti način kao bilo koje drugo preduzeće.
– Riječ je o Јavnom medijskom servisu koji ima posebnu ulogu u demokratskom društvu. Važno je da postoji mogućnost da građani čuju što više različitih medija i različitih stavova. Zato je neophodno pronaći način da se ova situacija riješi i da RTRS nastavi normalno da funkcioniše, a prije svega da se obezbijede uslovi da zaposleni mogu redovno da primaju svoje plate. Dakle, ne tražimo od pravosuđa ništa osim odgovora na jasna pitanja. Ne želimo da komentarišemo presude, već želimo da razumijemo zašto su u dvije, po mnogo čemu uporedive situacije, posljedice po dva Јavna servisa potpuno različite – upitao je Ilić.
Upitan da prokomentariše da li je posrijedi “selektivna pravda”, Ilić ističe da je saglasan s tim stavom.
– I jedna i druga institucija, odnosno medijske kuće, imaju po svojim propisima i ustavnim okvirima veoma slična ovlašćenja i obavljaju veoma sličnu funkciju – funkciju Јavnog servisa. Da se ovdje radi o RTRS-u i nekoj instituciji koja nema nikakve dodirne tačke sa Јavnim servisom, možda bih imao drugačiji stav kada govorimo o selektivnoj pravdi. Ali ovdje govorimo o dvije institucije koje su po svojoj funkciji i značaju veoma slične. Sud u Banjaluci donio je odluku kojom je blokiran račun jedne institucije Republike Srpske. S druge strane, sudovi u Federaciji BiH nisu donijeli istu takvu odluku prema BHRT-u, iako postoji pravosnažna obaveza prema RTRS-u. Zato se s pravom postavlja pitanje zašto se u gotovo istim ili uporedivim situacijama primjenjuju različiti pristupi. Ako govorimo o dva Јavna servisa koji imaju sličnu ulogu u društvu, onda moramo imati i jednake kriterijume kada se donose odluke koje direktno utiču na njihovo funkcionisanje – dodaje Ilić.
Navodi da se u ovakvoj situaciji postgavlja pitanje da li se isti standardi primjenjuju na sve?
Ilić je prokomentarisao i oglašavanje Okružnog privrednog suda u Banjaluci u vezi sa predmetom RTRS-BHRT, gdje su ukazali na pritisak, kojem su, kažu, izloženi od strane medija.
– Pritisak koji vaša medijska kuća vrši usmjeren je ka BHRT-u, a ne ka pravosuđu. Ni prema srpskom pravosuđu, niti prema pravosuđu na nivou BiH ne treba vršiti pritisak. Princip rada u BiH mora biti takav da institucije mogu nesmetano da djeluju u okviru svojih nadležnosti. Ovo nije prvi primjer takve situacije. Kada pogledamo pravosudni sistem i njegove odluke u proteklih 30 godina, imamo mnogo primjera koji su nelogični i koji s pravom postavljaju brojna pitanja. Ono što je važno spomenuti jeste da za situaciju u kojoj se BHRT nalazi odgovornost, prije svega, snosi rukovodstvo te institucije. Bez obzira na želju da pomognemo RTRS-u ili bilo kom drugom, mi ne možemo vršiti pritisak na pravosuđe pitanjem zašto se BHRT štiti na nivou BiH i zašto protiv njega nije donesena ista odluka od strane sudova u Federaciji BiH. To je pitanje za nadležne institucije i rukovodstvo BHRT-a – kaže Ilić.
Navodi da političke razlike i sve izraženija polarizacija u BiH nesumnjivo utiču i na funkcionisanje Јavnih servisa, pa samim tim postoje razlike u načinu funkcionisanja BHRT-a i RTRS-a.
– Uvijek sam smatrao da ove medijske kuće treba da funkcionišu na profesionalan i korektan način. Postoje oblasti u kojima se njihovo funkcionisanje dodiruje, prije svega kada je riječ o raspodjeli RTV takse, koja je uređena zakonima na nivou BiH. Žao mi je što su ljudski odnosi između ovih institucija narušeni. Smatram, međutim, da ništa od ovih problema ne treba stavljati na teret RTRS-a, jer RTRS samo traži da se poštuju preuzete obaveze i da se primjenjuju jednaki principi prema svima – ističe Ilić.
Bez obzira na to što postoje različita tumačenja uloge Јavnog servisa i načina na koji treba da izvještava, BHRT ima svoju politiku i odgovornost rukovodstva, kaže Ilić.
– To rukovodstvo ne dolazi iz Republike Srpske i zato je važno da se odgovornost za odluke koje se tiču funkcionisanja BHRT-a ne prebacuje na druge. Kada problem dođe do njihovih vrata, onda se često pokušava uključiti strani faktor, bilo da je riječ o visokom predstavniku ili nekoj od evropskih institucija, kako bi se izvršio dodatni uticaj na rješavanje problema. Mi nemamo problem s tim da se međunarodne institucije uključe u određenoj mjeri, ali ne mogu da preuzimaju ulogu domaćih institucija niti da komentarišu pitanja koja se direktno tiču funkcionisanja Јavnog servisa, njegovih novinara i njegovog rukovodstva. Te probleme moraju rješavati institucije koje su za to nadležne. Mi ne vršimo pritisak na institucije i ne tražimo bilo kakvu stranu intervenciju. Naprotiv, smatramo da institucije u BiH treba same da rješavaju probleme u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima. Ne možemo dozvoliti da se, kada dođe do problema, vrši pritisak spolja na domaće institucije – navodi Ilić.
Izvor: RTRS
