Vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot rekao je za RTRS da je ponosan što je bio dio ljekarskog tima koji je pregledao generala Ratka Mladića u pritvorskoj jedinici Tribunala u Hagu, te da su tada tražili da general bude premješten u ustanovu u kojoj bi 24 časa dobijao adekvatnu medicinsku njegu.
– S jedne strane ponosna sam što sam imao priliku da upoznam generala, a sa stručnog aspekta to je bilo vrlo izazovno liječenje i velika odgovornost, jer je to pritvorska bolnica. Mi nismo imali pristup nekakvim ozbiljnim dijagnostičkim metodama pregleda, osim razgovora i nekakvih priručnih metoda u smislu mjerenja krvnog pritiska i pregleda – rekao je Šobot.
On je naveo da se posjeta ljekara uglavnom svodila na tumačenje medicinske dokumentacije.
– Sa mnom su bile kolege neurolozi, vidjelo se da je general bio čovjek ozbiljno narušenog zdravlja. Ono što smo mogli jeste tumačiti medicinsku dokumentaciju, bez dodatnih analiza, kako onih vezanih za neurološki status, tako i za bolesti srca, odnosno kardiovaskularnog sistema. Bila je dostupna određena količina dokumentacije, ali je bilo evidentno da je liječenje puno izazova, upravo zbog uslova u kojima se general nalazi – istakao je Šobot.
On je naveo da u tim uslovima nije bilo moguća dalja razrada dijagnostike i da su ljekari iz Srpske predlagali da se general premjesti u ustanovu koja je mu je dostupnija i u kojoj bi dobio 24-časovnu njegu.
– Predlagali smo to zbog samog boravka takvog pacijenta u uslovima u kojima nema nikog da mu pomogne ako mu se stanje pogorša u pritvorskoj jedinici, jer mu je stanje zavisilo od onog koji je s njim u zatvorskoj ćeliji. Mi smo tražili da bude u ustanovi koja bi 24 časa bila u stanju da vodi računa o njegovom zdravstvenom stanju i gdje bi zaposleni mogli komunicirati s njim na srpskom jeziku – rekao je Šobot.
On je istakao da je stanje generala Mladića bilo takvo da se u svega nekoliko minuta moglo naglo pogoršati, a u pritvorskoj jedinici Tribunala nije bilo uslova da se da se to odmah uoči i adekvatno reaguje.
– Ako imate kliničkog pacijenta koji je imao tri moždana udara, koji je narušenog kardiovaskularnog statusa, najveći problem je bila dostupnost zdravstvene njege u roku 24 sata. To su pacijenti u kojima se u par minuta pogorša stanje. Ukoliko nemate nekoga pored njega ko može odreagovati, ko razumije i može pomoći, onda je to jako teško i izazovno. Upravo je to i bila naša sugestija kroz nalaz koji smo napisali – rekao je Šobot.
Autor: RTRS
