Danas, 21. septembra, Srpska pravoslavna crkva i vernici obilježavaju Malu Gospojinu, praznik Rođenja Presvete Bogorodice, za koji se u srpskom narodu vezuju brojni običaji i vjerovanja. Jedno od njih posebno je zanimljivo u ovo doba godine – kaže se da vrijeme na Malu Gospojinu može da nagovesti kakva će biti jesen i zima.

A današnji dan u Srbiji nije donio jednoznačan odgovor. Jutro je počelo oblačno, ponegdje uz kišu, dok tokom dana sledi razvedravanje i povratak sunčanih perioda. Prema prognozi RHMZ, 21. septembar donosi svježije i promenljivo vrijeme, a zatim postepeno razvedravanje koje će do kraja dana zahvatiti cijelu zemlju.

Upravo zbog toga bi, ako se držimo starog narodnog tumačenja, današnji praznik Mala Gospojina mogao da se opiše kao svojevrsna “mješavina znakova”, piše Žena Blic.

Nije nas dočekalo potpuno vedro i sunčano jutro, ali ni ceo dan neće ostati pod oblacima. Jesen i zima se, slikovito rečeno, danas “premišljaju” – jutarnja oblačnost najavljuju ranije zahlađenje, dok sunce i razvedravanje tokom dana ostavljaju prostor za vjerovanje da nas očekuje još dosta lijepih i blagih dana.

Šta kaže narodno vjerovanje?

Prema jednom od rasprostranjenih narodnih vjerovanja, ako je na Malu Gospojinu vedro, sunčano i bez oblaka tokom većeg dijela dana, predstojeća jesen i zima trebalo bi da budu blage, bez mnogo hladnih dana.

Suprotno tome, oblačno i kišovito vrijeme na ovaj praznik u narodnoj tradiciji tumačilo se kao najava hladnijeg i oštrijeg perioda. Neki zapisi o običajima navode i da se posebno posmatrala promjena vremena tokom samog dana, pa se smjena oblaka, kiše i sunca može posmatrati kao najava promijenljive jeseni.

molitva tokom liturgije u pravoslavnoj crkvi
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Nekada, kada nije bilo savremenih vremenskih prognoza, ljudi su pažljivo pratili ponašanje oblaka, vetra, temperature, životinja i biljaka i na osnovu iskustva stvarali izreke i pravila koja su se prenosila generacijama.

Mala Gospojina bila je važna prekretnica u godini

Nije slučajno što se upravo za ovaj praznik vezuje toliko vjerovanja o vremenu. Mala Gospojina dolazi u periodu kada se leto definitivno približava kraju, a priroda ulazi u jesen. U tradicionalnom životu Srbije ovaj praznik imao je i praktičan značaj – vezivao se za početak jesenjih radova, oranje i sjetvu ozimih useva, dok su od Male Gospojine počinjale i jesenje svadbe.

Zato se pogled u nebo na ovaj dan nekada shvatao ozbiljnije nego danas. Vrijeme nije bilo samo pitanje toga da li će dan biti prijatan za šetnju ili posao – od njega su zavisili poljoprivredni radovi, ljetina i priprema domaćinstva za hladniji dio godine.

A prema današnjem nebu, poruka narodnog vjerovanja nije ni potpuno dobra ni potpuno loša. Poslije oblačnog i mjestimično kišnog početka, stiže sunce i razvedravanje. Ako bismo to protumačili u duhu starog običaja, jesen bi mogla da bude promenljiva: sa prvim hladnijim periodima, ali i sa dovoljno sunčanih i toplih dana.

Autor: Srpskainfo