Tender za rekonstrukciju i modernizaciju Bolnice „Dr Mladen Stojanović“ raspisan je krajem prošlog mjeseca. Nakon izbora izvođača radova, rok za njihov početak je od 15 do 30 dana, dok je rok za završetak rekonstrukcije 40 mjeseci, a dogradnje novog aneksa 12 mjeseci. O projektu rekonstrukcije, finansijskoj stabilizaciji Bolnice, ulaganjima u opremu, kadrovima i planovima za budućnost razgovarali smo sa vršiocem dužnosti direktora Bolnice „Dr Mladen Stojanović“ Miroslavom Bijelićem.
Nakon višegodišnjih najava, tender za rekonstrukciju i modernizaciju Bolnice „Dr Mladen Stojanović“ je raspisan. Šta sada konkretno slijedi i kada se mogu očekivati prvi radovi?
– Tender za rekonstrukciju i modernizaciju Bolnice je raspisan krajem prošlog mjeseca i nakon što se odabere izvođač radova, u periodu od 15 do 30 dana, dužan je da pokrene proces izvođenja radova na rekonstrukciji Bolnice. Radove mora završiti u roku od 40 mjeseci, s tim što je rok za dogradnju novog aneksa 12 mjeseci.
Riječ je o velikom i složenom projektu. Da li će rekonstrukcija uticati na pružanje zdravstvenih usluga pacijentima?
– Proces rekonstrukcije će se usaglašavati sa Bolnicom kako bi se omogućilo odvijanje i pružanje zdravstvenih usluga pacijentima. Naravno, nećemo moći da radimo u punom kapacitetu. Mi smo planirali prvo dogradnju kako bi taj dograđeni aneks bio baza, u smislu da dio odjelјenja selimo u dograđeni dio, a da ovaj dio koji je preselјen fazno rekonstruišemo. Biće tu dosta posla, dosta prebacivanja, tako da će se u tom smislu fazno raditi u dogovoru sa upravom Bolnice kako bi se omogućio proces rekonstrukcije, a ujedno kako bi Bolnica mogla da nastavi da pruža usluge svojim pacijentima.
Kada kažete rekonstrukcija, šta to konkretno znači? Koliko će se prijedorska bolnica promijeniti u odnosu na sadašnji objekat?
– U procesu rekonstrukcije je čitava Bolnica, zajedno sa objektom Psihijatrije. Projekat rekonstrukcije podrazumijeva u građevinskom smislu da se Bolnica bukvalno ogoli do zidova, zamjenu podnih, plafonskih i zidnih podloga, elektromašinskih instalacija, plafonskih dovoda, gasova, stolarije, bravarije, potpunu građevinsku rekonstrukciju. Ništa neće ostati što je bilo, u tom građevinskom smislu. Takođe će i sva nova oprema biti nabavlјena, za sva odjelјenja i sve odsjeke. Predviđeno je vanjsko uređenje bolničkog kruga. Sa sadašnjih 270, ići će se na preko 500 parking mjesta. Biće odvojen parking za radnike Bolnice, izgradnja novog tehničkog bloka na nekih 300 kvadrata, uspostavlјanje tople veze između postojećeg objekta Bolnice i objekta Psihijatrije, gdje neće biti potrebno ni pacijente, ni materijal ni ostalo prevoziti na način da se izađe iz jednog objekta i ide u drugi, nego će biti topla veza. Osam liftova smo zamijenili, a šest novih će biti ugrađeno u dograđeni dio objekta. Objekat Psihijatrije će dobiti lift. Bolnica će omogućiti dodatne smještajne kapacitete. Ona će za oko 4.500 do 5.000 kvadrata biti veća od postojećeg objekta sa tim aneksom koji će se dograditi i tehničkim blokom. To će omogućiti bolјu organizaciju, bolјi raspored odjelјenja i odsjeka. U samom stacionarnom dijelu biće dvokrevetne sobe koje će imati svoje kupatilo i tu će biti poluapartmanski tip smještaja. Sistemi grijanja i hlađenja će biti centralizovani.
Šta će pacijent konkretno dobiti novom bolnicom? Koje nove službe i sadržaji će biti na raspolaganju?
– Bolnica će zadržati sva postojeća odjelјenja i odsjeke, s tim što će formirati Odjelјenje za kliničku intenzivnu medicinu koje će nam olakšati smještaj pacijenata koji se nalaze u teškom zdravstvenom stanju i koji zahtijevaju posebnu brigu i njegu. U novom dijelu će biti smješten urgentni centar koji će omogućiti brzu dijagnostiku, smještaj pacijenata i preglede. Praktično, na jednom mjestu ćete imati sve što je neophodno, od operacionih sala do moderne dijagnostike, da se pacijentu u urgentnim stanjima pruži kompletna zdravstvena usluga.
Zašto je odlučeno da se rekonstruiše postojeća bolnica, umjesto izgradnje potpuno novog objekta?
– Po kompleksnosti, ovo je sigurno najveći projekat i najteži za samu realizaciju koji je prijedorska regija ikad imala. Daleko je teže rekonstruisati nego napraviti novu bolnicu, a pritom obezbijediti proces rada. Prvo pitanje je bilo na koji način to riješiti. Da li praviti novi objekat ili rekonstruisati i dograditi postojeći. Trebate naći sto dunuma zemlјe u gradu za izgradnju novog objekta Bolnice, a onda je problem šta s postojećim objektom koji je ogroman i vrlo kvalitetno odrađen u građevinskom smislu. Ovo je možda i poslјednja bolnica u bivšoj Jugoslaviji koja je napravlјena. Nakon svih tih analiza Vlada Republike Srpske je donijela odluku da je najbolјe rješenje, i finansijsko i operativno, da se postojeći objekat rekonstruiše sa određenom dogradnjom.
Šta je sve prethodilo raspisivanju tendera i koliko je bilo zahtjevno doći do ove faze?
– Morali smo da idemo u izradu idejnog projekta, da obezbijedimo finansijska sredstva za izradu tog idejnog projekta. Zbog žalbe tokom izbora izvođača za izradu idejnog projekta, morali smo da čekamo. Kada smo izabrali izvođača, on je uradio idejni projekat. Formirana je Komisija u kojoj su i predstavnici Ministarstva zdravlјa i Bolnice. Izrada kvalitetnog projekta zahtijevala je određeno vrijeme. Neke stvari smo morali u hodu da rješavamo, neke stvari smo se morali u korak nazad vraćati. Sve je to zahtijevalo vrijeme. Mislim da sad imamo izuzetno kvalitetan projekat i da će ova zdravstvena ustanova sigurno biti najnaprednija u Republici Srpskoj. Vlada je obezbijedila finansiranje idejnog projekta i zadužila Ministarstvo da izabere izvođača za sam proces rekonstrukcije. Bolnica je svoj dio posla odradila i sada čekamo da počnu radovi.
Kada ste preuzeli rukovođenje, u kakvom ste stanju zatekli Bolnicu?
– Finansijska situacija je bila vrlo nezavidna. Imali smo dosta dugovanja prema radnicima po različitim osnovama, značajne obaveze ukupne prema državi i prema dobavlјačima. Bili su narušeni kanali snabdijevanja zdravstvene ustanove medicinskim i nemedicinskim potrepštinama. Imali smo opremu koja je bila u lošem stanju i nedostatak određene opreme. Vrlo je bilo teško u tom nekom prvom trenutku. Prvo smo riješili osnovne potrebe koje se odnose na isplatu plata i uspostavlјanje snabdijevanja Bolnice, što sa medicinskim potrepštinama, što sa osnovnim stvarima kao što su mazut, gorivo, popravka opreme i tako dalјe. Imali smo problema u obezbjeđivanju funkcionisanja određenih službi u smislu da nismo imali zainteresovanih mladih lјekara koji bi došli da rade u bolnicu Prijedor, a među srednjim medicinskim osoblјem bilo je prilično nezadovolјstvo i praktično su bile neke najave odlaska u druge zdravstvene ustanove, inostranstvo itd. Tako da je bilo dosta problema u tom periodu preuzimanja ove funkcije. Danas se govori o prepolovlјenom dugu i pozitivnom poslovanju.
Gdje je Bolnica finansijski danas u odnosu na period kada ste preuzeli funkciju?
– Vrijednim radom, povećanim brojem usluga i domaćinskim odnosom obaveze su sa 32 miliona prepolovlјene u Bolnici. Uspostavlјene su sve linije snabdijevanja prema dobavlјačima. Bolnica je u potpunosti snabdjevena svim medicinskim potrepštinama, znači i lijekovima i potrošnim medicinskim materijalom i zavojnim materijalom. U finansijskom smislu, prvi put Bolnica ostvaruje više prihoda nego što pravi rashoda. Direktor sam dvije godine i tri mjeseca. Nama je trebalo godinu dana da dođemo do tog nivoa da nam se mjesečni prihodi i rashodi izjednače. Zadnjih godinu i četiri mjeseca su svaki mjesec prihodi veći od mjesečnih rashoda i mi praktično u zadnjih godinu i po dana svaki mjesec postepeno smanjujemo taj dug koji smo naslijedili iz prethodnog perioda. Od juna 2025. imamo kontinuirano prihode veće od rashoda. U prethodnim godinama rashodi su bili toliko veći od prihoda da je akumuliran dug od 32 miliona KM. Dio toga riješen je uz pomoć Vlade Republike Srpske koja je izmirila dio obaveza na ime doprinosa i poreza, a dosta toga je izmireno kroz ove prihode koje Bolnica ostvaruje. Pozitivno smo poslovali 2025. i tokom šest mjeseci ove godine veći su prihodi.
Pored smanjenja duga, šta je u proteklom periodu urađeno na opremanju i unapređenju uslova za rad?
– Kada smo došli, uzeli smo pozajmicu od milion maraka da isplatimo platu u jednom mjesecu, a sada je kontinuirano isplaćujemo. Dio sredstava uložimo u smanjivanje duga, a dio u opremanje Bolnice novom opremom. To nam je prioritet. Samostalno smo sanirali određeni broj mokrih čvorova, prestali smo sada, jer će u procesu rekonstrukcije sve biti nanovo rađeno, pa nema smisla da to radimo. Ta sredstva smo usmjerili više u nabavku opreme i nemedicinskog namještaja. Nabavlјen je značajan dio opreme, nabavlјeno je dosta EKG-ova, dosta defibrilatora. U operacionim salama operacione lampe, operacioni stolovi, centralni sterilizator, određena oftalmološka oprema, laboratorijska oprema. Praktično, veliki broj opreme smo u proteklom periodu zanovili i dalјe smo u postupku zanavlјanja značajnog dijela opreme samostalno, prije projekta rekonstrukcije, onoga što je neophodno. Dosta opreme smo doveli u funkciju koja nije bila u funkciji. Uz podršku Vlade Republike Srpske riješili smo problem koji smo imali što se tiče krova Bolnice, zamijenili smo svih osam liftova, nabavili smo novi sanitet, završili idejni projekat kao najbitniji u materijalno-tehničkom smislu. U finansijskom smislu izmirili smo sve zaostatke prema radnicima, što se tiče primanja prava koje su radnici ostvarivali na osnovu pomoći, jubilarnih nagrada, pomoći koja se isplaćivala u slučaju smrti bližeg člana porodice, pomoći koja se isplaćuje u slučaju rođenja djeteta, otpremnina i slično. Bilo je kašnjenje dvije godine, sad je to sve svedeno na mjesec u kojem se pravo ostvarilo i iz tog mjeseca kad se isplaćuje plata, isplaćuju se i ta davanja. Osnovni, najveći benefit je to da smo vratili nadu radnicima Bolnice da se može vlastitim sredstvima živjeti kao i od svog rada. Uvijek im govorim da su sve ovo oni napravili, a ja sam to samo usmjeravao, i sve će biti vraćeno u Bolnicu kroz bolјe uslove za rad, bolјe uslove za boravak pacijenata, kvalitetniju opremu koju nabavlјamo. Radnici su prvi put svjesni da smo samostalno svojim snagama uspjeli da napravimo iskorak. Atmosfera među radnicima u odnosu na prije dvije godine je različita u smislu vjerovanja da će biti bolјe i da neko vodi računa o njihovim potrebama.
Koliko su mišlјenje i iskustvo pacijenta važni za rad Bolnice?
– Pacijent stiče sliku o zdravstvenoj ustanovi na osnovu toga kako se prvenstveno osoblјe odnosi prema njima i tu gdje borave. Mi smo pokrenuli u zadnje dvije godine sigurno više desetina disciplinskih postupaka, na osnovu zvaničnih žalbi pacijenata. Oni koji ne zadovolјe svojim odnosom prema pacijentima i kvalitetom usluge koju mu pruže, neće imati pacijenata. Pacijenti će otići u druge zdravstvene ustanove, samim tim neće ostvariti finansijska sredstva i posebno na osnovu toga neće imati uslove za rad koje treba da imaju. S druge strane, ima stvarno vrijednih lјudi koji ovdje rade, ali ima i pacijenata koji nekada zbog svog problema budu možda neprijatni, ali to uopšte ne daje pravo nikom od nas da bude neprijatan prema njima. Mi prema svim pacijentima moramo pristupiti isto, sa poštovanjem, lјubaznošću i objasniti zašto su oni ovdje, a zašto smo mi ovdje. Šest stotina lјudi radi i prima platu u bolnici Prijedor. Ova bolnica pravi mjesečne prihode tri miliona maraka. To je ogroman ekonomski gigant s jedne strane, a strateški objekat u medicinskom aspektu. Strateški moj cilј je obezbjeđivanje uslova za dugoročni opstanak ove bolnice u narednim decenijama. Da bih to obezbijedio, moram obezbijediti tri stvari. Jedna je potpuna rekonstrukcija u materijalnom i tehničkom smislu, i to smo obezbijedili. Drugi cilј je finansijska stabilnost. I treći, najvažniji segment dugoročnog opstanka su kadrovi.
Kadrovi su jedan od najvećih izazova zdravstvenih ustanova. Kakva je danas situacija u prijedorskoj bolnici i šta radite na obezbjeđivanju kadrova za naredne godine?
– Prijedorska bolnica trenutno zapošlјava najveći broj lјekara od svog nastanka, 102 lјekara. Napravićemo dodatni iskorak što se tiče lјekarskog kadra u narednom periodu. Obilazimo studente medicinskog fakulteta, razgovaramo s njima, obilazimo lјekare iz drugih zdravstvenih ustanova i očekujemo određen broj prelazaka u bolnicu u Prijedoru iz drugih zdravstvenih ustanova. Šest lјekara se javilo na raspisani konkurs za specijalizacije, a trenutno je oko 30 lјekara na specijalizaciji.
Kada podvučete crtu, šta je za Vas najvažnije kada govorite o budućnosti Bolnice „Dr Mladen Stojanović“?
– Prijedor će dobiti novu i modernizovanu bolnicu. To je sigurno. Riješen je način finansiranja. Izabranom izvođaču radova Vlada Republike Srpske će dostavlјati novac u 54 jednake mjesečne rate. Prijedor kao regionalni centar zaslužuje modernu bolnicu. Ja bih veliku grešku napravio u slučaju da propustim da obezbijedim uslovniju i moderniju bolnicu u gradu u kojem živim, jer i ja i članovi moje porodice koristićemo usluge te bolnice. Objekat kao objekat treba da bude reprezentativan i bitna je oprema koju ćemo zanoviti, ali najbitniji su lјudi. Uspjeh je ako obezbijedimo da u novoj bolnici rade lјudi u narednim decenijama, a po svemu sudeći, uspjećemo i to. Već imamo najveći broj lјekara koji smo ikad imali i novih šest lјekara u naredna dva mjeseca ćemo zaposliti. Takođe još pregovora imamo sa lјekarima i čekamo studente da se vrate. E, to je najveće bogatstvo. Ljudi koji će vas dočekati.
Izvor: kozarski.com
