Pravoslavni vjernici u nedjelju, 27. septembra, obilježavaju jesenji Krstovdan – dan koji u kalendaru stoji kao strogi post, ali i kao granica koja najavljuje dolazak hladnijih dana.
“Svi postimo za Krstovdan. Nemamo nikakav poseban običaj sem što je post obavezan”, rekla je jedna Prijedorčanka.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu jesenji Krstovdan je podsjetnik na pronalaženje Časnog Krsta u Jerusalimu, ali i dan strogog posta. Ipak, suština posta nije samo u hrani, već u duhovnoj pripremi.
“S obzirom na to da ove godine Krstovdan pada u nedjelju, post se razrješava na ulju, a inače se strogo posti. U narodu postoji izreka ‘Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti’ koja govori o samom značaju posta, ali kazuje i o veličini Krsta Gospodnjeg na kome je razapet Isus Hristos. Do Hristovog raspeća krst je bio smrtna kazna, a nakon toga Hristos je svojim raspećem osveštao krst i tako je on postao sveti i zaštitni znak nas pravoslavnih hrišćana”, naglasio je protojerej Dragan Hrvaćanin, starješina Hrama Svete Trojice u Prijedoru.
Uz crkvena pravila, za ovaj praznik od davnina su vezani i narodni običaji. Krstovdan je u narodu prepoznat kao dan kada se svode računi sa ljetom i priprema za dolazeću zimu.
“Jedan od najinteresantnijih narodnih običaja jeste da se kuća čistila i sređivala, što nije vezano ni za jedan drugi praznik sem za jesenji Krstovdan. Vjerovalo se da ako se sređuje dom i okućnica – da sve bude čisto i uredno – da će godina biti rodna i berićetna, bez loših događaja. Tako da se taj dan sve prljavštine otklanjaju kako iz kuće, tako i iz života”, pojasnio je Milorad Latinović, etnolog amater.
Kako god proveli ovaj dan, Krstovdan u našim krajevima ostaje dobra prilika da se okrenemo porodici i vjeri, ali i da se polako spremimo za hladnije dane.
Izvor: kozarski.com
