Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.
Najvažnije:
- HDZ i SNSD traže izbor novih članova CIK-a BiH
- Pet članova CIK-a očekuje istek sedmogodišnjeg mandata
- Legalnost postojećeg sastava CIK-a godinama je predmet političkih sporova
- Izborna komisija i parlament imaju zakonske rokove za pokretanje procedure
- HDZ predlaže promjene procedure izbora članova CIK-a BiH
“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.
Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.
Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.
Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.
Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.
Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.
Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.
Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.
Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.
S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.
Izvor: nezavisne.com
Foto: Fena
