Analiza krvi mogla bi u budućnosti pomoći u ranijem prepoznavanju depresije i boljem prilagođavanju liječenja, pokazalo je novo istraživanje. Naučnici su otkrili da biološko starenje određenih bijelih krvnih zrnaca može biti povezano s pojedinim simptomima ovog mentalnog poremećaja.
Promjene u imunim ćelijama dovedene su u vezu s osjećajem beznađa, neuspjeha i gubitkom sposobnosti uživanja u aktivnostima koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo. Ipak, istraživanje je još u ranoj fazi i ne znači da se depresija trenutno može pouzdano dijagnostikovati analizom krvi.
Studiju su sproveli istraživači povezani s Univerzitetom u Njujorku, a rezultati su objavljeni u časopisu The Journals of Gerontology: Series A .
Zašto je depresiju teško prepoznati?
Depresija se ne ispoljava na isti način kod svih ljudi. Kod nekih osoba dominiraju fizički simptomi, poput iscrpljenosti, promjena apetita i uznemirenosti, dok se kod drugih javljaju beznađe, gubitak interesovanja i nemogućnost uživanja u svakodnevnim aktivnostima.
Posljednji simptom poznat je kao anhedonija i jedan je od karakterističnih znakova depresije.
Ljekari dijagnozu postavljaju na osnovu simptoma, njihovog trajanja i uticaja na svakodnevni život. Laboratorijske analize mogu pomoći u otkrivanju drugih zdravstvenih problema koji izazivaju slične tegobe, ali trenutno ne postoji rutinski prihvaćen test krvi kojim se može potvrditi depresija.
Depresija je složeno zdravstveno stanje i ne ispoljava se kod svih na isti način, zbog čega je važno uzeti u obzir različite simptome, a ne samo samu kliničku dijagnozu, navela je Nikol Bolije Perez, vanredna profesorka na Koledžu za medicinske sestre Rori Majers Univerziteta u Njujorku i autorka studije.
Zašto su istraživači proučavali žene sa HIV-om?
Istraživači su analizirali podatke žena koje žive sa HIV-om, kao i žena koje nemaju ovu infekciju. Razlog je to što se depresija češće javlja kod osoba s određenim hroničnim oboljenjima, uključujući stanja koja utiču na imuni sistem.
Na mentalno zdravlje osoba sa HIV-om mogu uticati dugotrajna upala, društvena stigma i različiti socioekonomski faktori. Neotkrivena ili neliječena depresija može otežati i redovno uzimanje antiretrovirusne terapije, koja je ključna za kontrolu infekcije. Naučnike je posebno zanimalo biološko starenje, odnosno promjene u organizmu koje ne moraju odgovarati broju godina koje osoba ima.
Za razliku od hronološke starosti, biološka starost odražava promjene koje se vremenom dešavaju u ćelijama i tkivima. Istraživači je, između ostalog, procjenjuju pomoću takozvanih epigenetskih satova, koji analiziraju hemijske promjene na DNK i na osnovu njih procjenjuju stepen biološkog starenja.
Analiza krvi pokazala vezu s beznađem i gubitkom zadovoljstva
U istraživanju je učestvovalo 440 žena. Među njima je 261 živjela sa HIV-om, dok 179 nije imalo ovu infekciju.
Simptomi depresije procjenjivani su standardizovanim upitnikom koji obuhvata 20 stavki i uključuje fizičke i psihičke tegobe. Nakon toga, naučnici su analizirali uzorke krvi koristeći dva različita epigenetska sata.
Jedan je procjenjivao biološko starenje u različitim vrstama ćelija i tkiva, dok je drugi bio usmjeren na monocite, vrstu bijelih krvnih zrnaca koja učestvuje u odbrani organizma od infekcija i drugih prijetnji.
Rezultati su pokazali da je ubrzano biološko starenje monocita povezano s određenim psihičkim i kognitivnim simptomima depresije, posebno s anhedonijom, beznađem i osjećajem neuspjeha.
Ova povezanost uočena je i kod žena koje žive sa HIV-om i kod onih koje nemaju ovu infekciju.
Međutim, istraživači nisu pronašli istu vezu s fizičkim simptomima depresije. Takođe, drugi epigenetski sat, koji je procjenjivao starenje u više vrsta ćelija i tkiva, nije pokazao povezanost sa simptomima ovog poremećaja.
Nalazi ukazuju na mogućnost da bi praćenje promjena u određenim imunim ćelijama moglo pružiti dodatne informacije o pojedinim aspektima mentalnog zdravlja.
Može li analiza krvi promijeniti dijagnostiku depresije?
Iako rezultati otvaraju nove mogućnosti, još nije razvijen potvrđen test krvi koji može pouzdano otkriti depresiju. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li se ova povezanost može potvrditi i u drugim grupama ljudi, koliko bi eventualni test bio pouzdan i da li bi mogao pomoći u ranijem prepoznavanju poremećaja.
Ukoliko buduće studije potvrde rezultate, biološki markeri mogli bi jednog dana dopuniti razgovor s pacijentom i standardnu psihijatrijsku procjenu. To bi potencijalno omogućilo bolje prepoznavanje različitih oblika depresije i individualizovaniji pristup liječenju.
Naučnici razmatraju i mogućnost da bi biološki pokazatelji u budućnosti mogli pomoći u procjeni toga koji bi tretman bio najdjelotvorniji za određenu osobu. Ipak, za takvu primjenu zasad nema dovoljno dokaza.
Cilj budućih istraživanja u oblasti mentalnog zdravlja jeste povezivanje subjektivnog iskustva pacijenta s objektivnim biološkim pokazateljima, istakla je Perez.
Za sada je najvažniji doprinos ove studije otkriće moguće veze između starenja određenih imunih ćelija i pojedinih simptoma depresije. Riječ je o novom pravcu istraživanja, ali ne i zamjeni za stručnu procjenu, postavljanje dijagnoze i pravovremeno liječenje,prenosi Kurir.
Autor: Srpskainfo
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
