Prije 35 godina, 24. oktobra 1991. godine, u Sarajevu je održana prva sjednica Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, institucije iz koje je kasnije nastala Narodna skupština Republike Srpske. Ovaj događaj smatra se jednim od ključnih trenutaka u političkoj istoriji Republike Srpske i početkom njenog institucionalnog razvoja.

U jesen 1991. godine, dok se tadašnja Jugoslavija suočavala sa raspadom, a rat u Hrvatskoj već trajao, u Bosni i Hercegovini vođene su oštre političke rasprave o budućem statusu republike. Dok su SDA i HDZ zagovarali suverenu BiH, srpski poslanici insistirali su na ostanku u Jugoslaviji i protivili se donošenju odluka bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda.

Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine odlukom poslanika izabranih na izborima godinu ranije. Istog dana donesene su i odluke o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi Jugoslaviji, kao i o raspisivanju plebiscita srpskog naroda u BiH.

Prvi saziv imao je 77 poslanika, dok se kasnije broj mandata ustalio na 83. U godinama koje su uslijedile donesene su odluke koje su odredile dalji politički razvoj Republike Srpske.

Poslanici su 9. januara 1992. godine usvojili Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, a 28. februara iste godine donesen je Ustav Republike Srpske i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje.

Predsjednik Milorad Dodik ocijenio je da je osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH bilo „istorijski, sudbonosan i jedini mogući odgovor“ tadašnjih srpskih političkih predstavnika na, kako je naveo, pokušaje preglasavanja i majorizacije srpskog naroda.

Dodik je poručio da Narodna skupština Republike Srpske i danas predstavlja vrhovni politički i pravni autoritet Srpske, naglašavajući da svaki pokušaj njenog zaobilaženja predstavlja udar na demokratsku volju građana.

Povodom jubileja oglasili su se i nekadašnji predsjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Nedeljko Čubrilović istakao je da je parlament Srpske tokom tri i po decenije postojanja ostao stub demokratskih procesa i institucija kroz koju su definisani najvažniji ciljevi i nadležnosti Republike Srpske.

Slično mišljenje iznio je i Petar Đokić, koji je naglasio da je Narodna skupština tokom 35 godina imala ključnu ulogu u izgradnji, razvoju i jačanju Republike Srpske, te očuvanju njenog ustavnog položaja i nadležnosti.

Danas Narodna skupština Republike Srpske predstavlja najviši ustavni i zakonodavni organ Srpske i centralnu instituciju njenog parlamentarnog uređenja, a jubilej od 35 godina rada biće obilježen nizom događaja posvećenih njenoj ulozi u političkom i institucionalnom razvoju Republike Srpske.

Izvor: 365banjaluka.com