BiH je među zemljama u kojima se za hranu izdvaja najveći dio ukupne potrošnje, u društvu sa Nigerijom, Mjanmarom, Laosom, Etiopijom i Ugandom, dok je taj udio u većini razvijenih evropskih zemalja višestruko manji.

Prema analizi portala “Vižual kapitalist”, zasnovanoj na podacima Službe za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD, u BiH na hranu i bezalkoholna pića za kućnu potrošnju odlazi 31,9 odsto ukupne potrošnje. To BiH svrstava na neslavno 26. mjesto među 103 zemlje obuhvaćene poređenjem.

Taj udio znatno je veći nego u većini evropskih zemalja obuhvaćenih analizom. U Rumuniji na hranu odlazi 23,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji 23,3, Hrvatskoj 22,9, a Bugarskoj 22,3 odsto. U Slovačkoj taj pokazatelj iznosi 19 odsto, u Poljskoj 17,8, Italiji i Grčkoj po 14,9, a u Sloveniji 14,2 odsto. U Francuskoj je udio 13,3 odsto, u Španiji 12,8, Njemačkoj 11,5, Austriji 9,9, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. U Njemačkoj se, dakle, za hranu izdvaja gotovo tri puta manji dio ukupne potrošnje nego u BiH.

Na vrhu svjetske liste nalaze se Nigerija sa 56,2 odsto, Mjanmar sa 54,8 i Laos sa 53,9 odsto. Na suprotnom kraju su Singapur sa 6,3 odsto i SAD sa 6,4 odsto. Razlika između najvećeg i najmanjeg udjela pokazuje koliko se struktura potrošnje razlikuje od zemlje do zemlje.

Koliki je jaz između zarada i troškova osnovnih potreba pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru ove godine iznosila je 3.565 maraka. Na prehranu je odlazilo 46,12 odsto njene vrijednosti, odnosno oko 1.645 maraka. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u avgustu iznosila je oko 1.700 maraka. U poređenju sa sindikalnom korpom, taj iznos odgovarao je oko 47,7 odsto njene vrijednosti, piše Glas.

Zvanični podaci pokazuju i da su potrošačke cijene u septembru bile šest odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Kretanje cijena hrane, međutim, bilo je drugačije. Hrana i bezalkoholna pića u septembru poskupjeli su za 0,6 odsto u odnosu na avgust, ali su bili 0,1 odsto jeftiniji nego godinu ranije. Ipak, u prvih devet mjeseci ove godine cijene u toj kategoriji bile su u prosjeku 1,4 odsto više nego u istom periodu 2025.

Kako navode autori pomenute analize, visok udio izdataka za hranu ne znači automatski da su namirnice u nekoj zemlji najskuplje. On pokazuje koliki dio ukupne potrošnje domaćinstava odlazi na hranu, a na taj odnos utiču prihodi, cijene i struktura potrošnje. Zemlje sa nižim procentualnim udjelom mogu u apsolutnom iznosu trošiti više novca na namirnice nego one u kojima je taj pokazatelj viši.

Kako je pojašnjeno, na razlike utiče i nivo prihoda, što objašnjava Engelov zakon. Prema tom ekonomskom principu, sa rastom prihoda obično opada udio ukupne potrošnje koji domaćinstva izdvajaju za hranu, čak i kada se iznos koji troše na namirnice povećava. Domaćinstvima sa većim prihodima tako ostaje više novca za stanovanje, prevoz, obrazovanje, putovanja i štednju.

Međunarodno poređenje obuhvata hranu i bezalkoholna pića namijenjene potrošnji kod kuće, a ne obroke u restoranima i kafićima. Zato ono ne predstavlja direktno poređenje cijena namirnica niti pokazuje koliki dio plate svaki građanin izdvaja za hranu.

Podaci, ipak, otkrivaju važnu razliku između BiH i većeg dijela razvijene Evrope. Dok u BiH hrana zauzima gotovo trećinu ukupne potrošnje, u Njemačkoj je to 11,5 odsto, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. Taj odnos ne dokazuje da su namirnice u BiH skuplje, ali ukazuje na to da hrana ima znatno veću težinu u strukturi potrošnje. U kombinaciji sa ograničenom pokrivenošću sindikalne korpe prosječnom platom, to upućuje na sužen prostor za druge životne potrebe.

RAST CIJENA ŽITARICA

Svjetske cijene hrane porasle su u septembru treći mjesec zaredom, dostigavši najviši nivo od novembra 2022. godine, objavila je Organizacija UN za hranu i poljoprivredu.

Indeks cijena hrane porastao je za 1,5 odsto u odnosu na avgust, dok su žitarice poskupjele za 5,1 odsto.

Rast cijena pšenice povezan je sa problemima u crnomorskom regionu, zbog kojih su uvoznici tražili alternativne izvore snabdijevanja.

Autor: Srpskainfo

FOTO: FREEPIK