БАЊАЛУКА, 24. ФЕБРУАРА /СРНА/ - Предсједник Републике Српске Милорад Додик састао се данас у Бањалуци са бившим градоначелником Њујорка Рудијем Ђулијанијем.Додик је са Ђулијанијевим сарадницима, који су допутовали из Америке, размијенио качкете. /фото Борислав Здриња/

Bivši predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, trebao bi naredne sedmice biti na skupu MAGA pokreta u Trampovom Mar-a-Lagu na Floridi, piše Atlantik (The Atlantic).

Magazin njegov dolazak vidi kao rezultat skupe lobističke kampanje i preokreta u odnosu Vašingtona prema njemu.

Kako navodi novinar Ajzek Stenli-Beker, istaknuta imena MAGA pokreta okupiće se u danima nakon izbora za Kongres kako bi razgovarali o predsjedničkim izborima 2028. godine. Među govornicima su jedan član američke vlade, šef Savjeta za unutrašnju politiku Bijele kuće i nekoliko kongresmena.

O Dodikovim planovima putovanja Atlantik je saznao od nekoliko izvora upoznatih s njima, koji su govorili pod uslovom anonimnosti i upozorili da se detalji mogu promijeniti u posljednjem trenutku. Iz Dodikovog kabineta nisu odgovorili na upit magazina.

Atlantik opisuje Dodika kao proruskog autokratu „koji se hvalio špijuniranjem Amerikanaca“, a nedavno je ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao “jednim od najmiroljubivijih lidera našeg vremena”. Navodi i da njegovo zalaganje za otcjepljenje prijeti ponovnim izbijanjem krvavog sukoba na Balkanu.

Trampovi savjetnici u kampanji

Vlada RS angažovala je dvojicu Trampovih ključnih političkih savjetnika, Džejmsa Blera i Krisa LaČivitu, kao konsultante i dovela ih u RS uoči izbora u BiH ranije ovog mjeseca. Honorare su kasnije donirali fondu za Trampovu predsjedničku biblioteku, nakon što je posao postao javan, a Tramp ih kritikovao na mreži Truth Social.

Kada je njegova stranka ostvarila uvjerljiv rezultat, Dodik je zasluge pripisao i Trampu i Putinu.

– Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trampa, danas bismo vjerovatno bili politički leševi – rekao je Dodik pristalicama, navodi magazin.

Od sankcija do ukidanja

Bajdenova administracija je 2022. uvela sankcije Dodiku. Američko ministarstvo finansija tada ga je teretilo za korupciju, mito i prijetnje stabilnosti BiH. Prema američkoj vladi, Dodik je pokušavao potkopati Dejtonski mirovni sporazum, stvarao paralelne institucije u RS i omalovažavao druge etničke i vjerske grupe, prije svega Bošnjake. Sankcije su kasnije proširene i na brojne članove njegove porodice, saradnike i firme.

Atlantik podsjeća da je Dodik prošle godine pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je ostao bez funkcije predsjednika RS i dobio zabranu obavljanja funkcija na šest godina. Te odluke on odbacuje kao politički motivisane i neustavne, a i dalje gotovo potpuno kontroliše institucije u Srpskoj.

Otkako se Tramp prošle godine vratio u Bijelu kuću, vlast u RS potrošila je milione dolara na lobiste kako bi popravila Dodikov imidž među ljudima oko Trampa. Strategija je, piše magazin, bila da ga se predstavi kao žrtvu pravnih progona, slično kao Trampa, i kao zaštitnika hrišćanskih vrijednosti. Za Dodika i njegove saradnike radili su Trampov bivši lični advokat Rudi Đulijani, bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojevič, kojeg je Tramp prošle godine pomilovao, te firma u kojoj radi Kejti Vajls, kćerka šefice osoblja Bijele kuće Suzi Vajls.

rudi đulijani
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Trampova administracija ukinula je sankcije u oktobru 2025. godine. Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) nije naveo razlog, ali je Stejt Department nekoliko dana ranije pozdravio pomirljive korake Narodne skupštine RS kao rezultat napora Vašingtona da smiri krizu u BiH.

Zvaničnici Stejt Departmenta, navodi Atlantik, tražili su i ostavku visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je s Dodikom bio u otvorenom sukobu. Šmit je otišao u maju ove godine, a njemačkom listu rekao je da je bio pod “ogromnim i neočekivanim pritiskom iz SAD”.

Diplomate u regiji i stručnjaci, prema pisanju magazina, s velikom zabrinutošću prate ustupke Trampove administracije Dodiku, zbog njegovih otvorenih separatističkih ciljeva i Putinove podrške. Magazin podsjeća i da su i Srbija i BiH kandidati za članstvo u Evropskoj uniji.

Gala skup pred 2028.

Skup u Mar-a-Lagu organizuje se u okviru Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), pod nazivom CPAC Circle Retreat and Gala, a reklamira se kao “okupljanje vizionara”. Na veb stranici skupa navodi se da će se, kako budu stizali rezultati izbora za Kongres, razgovarati o tome šta oni znače za put do 2028.

Met Šlap, predsjedavajući Američke konzervativne unije i domaćin CPAC-a, nije želio da komentariše Dodikov dolazak. Kazao je da će skupu prisustvovati zanimljiva grupa donatora i VIP gostiju, ali da neće govoriti ko će biti tamo, osim govornika. Dodao je da će fokus biti na budućnosti Amerike pred 2028. godinu.

Nije jasno hoće li Tramp biti u Mar-a-Lagu tokom Dodikove posjete. Iz Bijele kuće nisu odgovorili na upit magazina. Dodik se ranije ove godine, tokom posjete Vašingtonu, fotografisao s ministrom odbrane Pitom Hegsetom i tadašnjom portparolkom Bijele kuće Kerolajn Levit.

Sadašnji i bivši američki zvaničnici rekli su za Atlantik da bi Dodik mogao osjećati pritisak da što prije pokuša ostvariti nezavisnost Srpske, jer bi mu Tramp vjerovatno bio skloniji od mogućeg demokratskog nasljednika nakon 2028. Bez obzira na ishod izbora u utorak, zaključuje magazin, Tramp će imati još dvije godine da Dodiku daje ono što želi, prenosi Klix.

Autor: Srpskainfo

FOTO: BORISLAV ZDRINJA/SRNA