Nakon završetka školovanja, osobe sa autizmom često ostaju bez odgovarajuće podrške i mogućnosti za socijalizaciju, dok njihovi roditelji preuzimaju cjelodnevnu brigu. Iz Udruženja građana „Plavi balon“ upozoravaju da je Prijedoru potrebno proširenje usluga dnevnog zbrinjavanja. Gradska uprava najavljuje traženje odgovarajuće lokacije za dnevni centar, a za ovu namjenu planirana su sredstva od oko 300.000 KM u budžetu za narednu godinu.
Predsjednik Udruženja građana „Plavi balon“ Vojin Nišević ističe da je dnevni centar osnovni oblik podrške koji bi osobama sa autizmom i drugim razvojnim teškoćama omogućio da i nakon izlaska iz obrazovnog sistema imaju mjesto za boravak, druženje i stručni rad.
„Nažalost, u Prijedoru postoji samo jedan dnevni centar. Banja Luka ih ima sedam i, koliko sam upoznat, u pripremi su još dva. Nema Banja Luka sedam puta više stanovnika. Morala bi naša lokalna zajednica malo više da poradi na tome. Konkretno, sada imam problem sa svojim sinom, koji je trenutno i pod blažom terapijom jer nema kuda da ide. Kako će se to vremenom razvijati, ne znam, ali definitivno ne može ovako da funkcioniše“, navodi Nišević.
Mogućnosti za druženje nastoje da obezbijede kroz saradnju sa drugim udruženjima. Nišević kaže da sina, kada je u mogućnosti, vodi na aktivnosti Udruženja „Plavi svijet“ iz Banje Luke. Organizovali su i zajedničke izlete, među kojima je posjeta Ranču Aris, na kojoj je, zajedno sa članovima „Duge“ iz Gradiške, učestvovalo oko 80 osoba.
Ipak, povremena druženja ne mogu zamijeniti kontinuiranu podršku. Zbog toga su, ističe, Gradskoj upravi podnosili inicijative za osnivanje centra za dnevno zbrinjavanje.
“Razmatrana je lokacija postojećih baraka kod bolnice, a Zavod za izgradnju grada izradio je idejno rješenje. Organizovane su i posjete dnevnim centrima u Banja Luci kako bi predstavnici Zavoda vidjeli kako takve ustanove funkcionišu u praksi.Tu se stalo. Nadam se da će sada biti više sluha i da će se konačno krenuti u realizaciju“, poručuje Nišević.
Da je podrška posebno potrebna nakon završetka obrazovanja, potvrđuje i Gorica Jakovljević, diplomirani defektolog u Centru za socijalni rad Prijedor. Objašnjava da je ova ustanova lokalni nosilac brige i zaštite osoba sa teškoćama u razvoju i invaliditetom, uključujući djecu i odrasle osobe iz spektra autizma.
Kroz sistem socijalne zaštite, navodi defektolog, ostvaruju se prava propisana Zakonom o socijalnoj zaštiti, među kojima su tuđa njega i pomoć, lična invalidnina, dodatak na ličnu invalidninu, pomoć u kući i dnevno zbrinjavanje. Centar pruža i savjetodavne usluge korisnicima i njihovim porodicama.
„Dok su djeca uključena u vaspitno-obrazovni sistem, od vrtića do škole, imaju podršku. Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava nakon završetka obrazovanja. Ukoliko nemamo adekvatan oblik zbrinjavanja, poput dnevnog centra, roditelji ostaju prepušteni sami sebi. Roditelji nam se obraćaju sa zahtjevima za dnevno zbrinjavanje, ali da nedostaje centar koji bi mogao pružiti odgovarajuću uslugu. Zbog toga pojedini roditelji napuštaju posao kako bi preuzeli cjelodnevnu brigu o svom djetetu.Teško pronalaze nekoga ko bi o njemu brinuo dok su na poslu, jer ljudi nisu spremni da preuzmu takvu odgovornost“, kaže Jakovljevićeva.
Takva situacija, osim što opterećuje porodicu, sužava i mogućnosti za socijalizaciju osoba sa autizmom. Dnevni centar bi, objašnjava, omogućio podršku cijeloj porodici, individualne tretmane odraslim osobama iz spektra autizma i savjetodavni rad sa roditeljima.
Jakovljevićeva dalje navodi da Centar iz godine u godinu bilježi veći broj novootkrivenih slučajeva, te da je učestalost veća kod dječaka nego kod djevojčica. Smatra da je dobro što se o ovoj temi sve više govori i što raste svijest o potrebama porodica.
„Pomažemo im u okviru svojih nadležnosti, ali smatram da bi dnevni centri bili naša produžena ruka u pružanju te pomoći“, ističe defektolog prijedorskog Centra za socijalni rad.
Načelnica Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, pronatalitetnu i demografsku politiku Grada Prijedora Olivera Brdar Mirković kaže da Grad prepoznaje potrebe roditelja i budućih korisnika dnevnog centra za osobe sa poremećajima iz spektra autizma.
Potvrđuje da su, na inicijativu Udruženja „Plavi balon“ i Vojina Niševića, obišli lokaciju kod bolnice, te da je Zavod za izgradnju grada izradio idejno rješenje. Međutim, prepreku predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
„Na toj lokaciji nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, zbog čega Grad ne može da se opredijeli za ulaganje u izgradnju i opremanje centra. Vjerovatno bi bilo potrebno ukloniti postojeće objekte i izgraditi nove“, objašnjava Brdar Mirković.
Grad, dodaje, trenutno nema slobodan prostor u svom vlasništvu koji bi ispunjavao uslove za ovu namjenu, zbog čega će tražiti druge mogućnosti.
„U planu budžeta Grada Prijedora za narednu godinu predviđamo oko 300.000 maraka za ove namjene. Tražićemo kvalitetno i dugoročno rješenje, jer ne želimo samo da ispunimo formu i dobijemo dnevni centar koji nije funkcionalan“, navodi ona.
Prioritet bi, kaže ona, bilo dnevno zbrinjavanje osoba starijih od 18 godina, koje nakon završetka školovanja ostaju bez drugih organizovanih oblika socijalizacije.
„Želimo kvalitetno i dugoročno rješenje, prije svega na zadovoljstvo korisnika za čije potrebe imamo razumijevanje. Istovremeno, potrebno je da budu potpuno riješena imovinsko-pravna pitanja, način finansiranja i uslovi rada centra“, poručuje Brdar Mirkovićeva.
Udruženje „Plavi balon“ trenutno ima 80 članova. Prema podacima Centra za socijalni rad, broj registrovanih osoba sa poremećajima iz spektra autizma povećao se na 60.
Izvor: kozarski.com
