RADIĆ: CENTAR ZA SOCIJALNI RAD 65 GODINA OSLONAC SOCIJALNE I PORODIČNE ZAŠTITE

„Javna ustanova Centar za socijalni rad Prijedor već više od šest decenija, tačnije od 1961. godine, predstavlјa glavni oslonac sistema socijalne i porodične zaštite na području našeg grada. U vremenu sve složenijih ekonomskih i društvenih izazova, uloga ove ustanove je od klјučnog značaja za očuvanje socijalne sigurnosti i dostojanstva hilјada naših korisnika“, izjavio je u intervjuu za „Kozarski vjesnik“ Milorad Radić, direktor JU Centar za socijalni rad Prijedor.

Ove godine Centar za socijalni rad Prijedor obilјežava 65 godina postojanja. Možete li nam reći koliku je promjenu doživjela ova ustanova tokom svih ovih decenija, odnosno kako je djelovala u početku svog postojanja, a kakva je to ustanova danas?

– Šezdeset pet godina predstavlјa značajan jubilej i priliku da se osvrenemo na razvoj ustanove koja je svih ovih decenija bila važan oslonac građanima kojima je bila potrebna pomoć i podrška. Centar za socijalni rad je od osnivanja 1961. godine, a tokom 65 godina postojanja i rada prošao kroz značajne organizacione i funkcionalne promjene. Od Radne organizacije Centar za socijalni rad do Javne ustanove Centar za socijalni rad, a koji naziv nosi i danas.  Od osnivanja do danas, Centar je prošao kroz značajne promjene, kako u pogledu organizacije i načina rada, tako i u pogledu obima i složenosti poslova koje obavlјa. U početnim godinama djelovanja socijalna zaštita je bila usmjerena prvenstveno na zbrinjavanje i materijalnu pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, dok su razvoj društva, promjena porodičnih odnosa i pojava novih socijalnih rizika vremenom nametnuli potrebu za širim i kompleksnijim pristupom. Možemo reći da je danas Centar mnogo više od ustanove koja pruža materijalnu i druge oblike socijalne pomoći. Djelatnost obuhvata i zaštitu djece i porodice, podršku starim licima, osobama sa invaliditetom, žrtvama nasilјa, licima u stanju socijalne potrebe, kao i brojne druge poslove. Rad se danas zasniva na multidisciplinarnom pristupu, individualnoj procjeni potreba i saradnju sa drugim institucijama i organizacijama. Iako su se okolnosti, potrebe stanovništva i sami oblici socijalne zaštite značajno mijenjali, misija Centra je ostala ista – pružanje pomoći, zaštite i podrške pojedincima i porodicama kojima je ona potrebna.

Koje usluge pruža CSR Prijedor i koja prava građani mogu da ostvare?

– Centar za socijalni rad je ustanova socijalne zaštite koja u sprovođenju djelatnost vrši javna ovlaštenja u skladu sa zakonima. Odlučuje u prvom stepenu o pravima iz socijalne zaštite kao što su pravo na novčanu pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, smještaj u ustanovu, ali i uslugama kao što su pomoć i njega u kući, dnevno zbrinjavanje, prihvatilište, personalna asistencija itd. U ovom momentu možemo govoriti o 17 prava i usluga iz socijalne zaštite i desetak prava i usluga iz domena porodično pravne zaštite kojima je osnovna svrha zaštita i pružanje pravne pomoći porodici i njenim članovima. Važno je podsjetiti da se kontinuirano unapređuje sistem socijalne zaštite na način da se uvode i nova prava. Tako je u sistem socijalne zaštite 2018. godine uvedena lična invalidnina, a značajno unapređenje došlo je dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti iz juna ove godine kada je uveden i dodatak na ličnu invalidninu i poseban dodatak za brigu o djetetu sa smetnjama u razvoju, odnosno licu sa invaliditetom. U ovom momentu pravo na ličnu invalidninu i poseban dodatak na ličnu invalidninu koristi 536 korisnika za šta se iz budžeta Republike Srpske mjesečno izdvaja 364.723 KM. Pojedinačna sredstva po korisniku za ličnu invalidninu i poseban dodatak na ličnu invalidninu su zavisno od utvrđenog procenta tjelesnog oštećenja od 470 do 799 KM.

Koliko je korisnika usluga CSR?

– Prema podacima iz Izvještaja o radu za 2025. godinu, JU Centar za socijalni rad Prijedor pruža usluge za preko 4.700 korisnika u oblasti socijalne i porodično-pravne zaštite. Tokom prošle godine evidentirana su i 9.574 obraćanja građana po različitim osnovama, što govori o obimu i raznovrsnosti potreba stanovništva za uslugama naše ustanove. Trend u 2026.godini je rastući, te ove godine imamo povećan broj korisnika po svim osnovama.

Može li se izdvojiti oblast iz socijalne zaštite u kojoj imate najviše korisnika?

– Već duži niz godina najveći broj korisnika se evidentira kod prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica. Zakonom o socijalnoj zaštiti je predviđeno da pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica ima lice starije od tri godine kojem je zbog tjelesnih, mentalnih, čulnih poremećaja, izraženih promjena u zdravstvenom stanju neophodna stalna pomoć i njega drugog lica. Pojednostavlјeno, ovo pravo mogu ostvariti lica kojima je potrebna pomoć drugog lica kod obavlјanja osnovnih životnih aktivnosti kao što su kretanje, održavanje lične higijene, ishrana, uzimanja lijekova i slično. Kod ovog prava zakon nije utvrdio imovinski cenzus za ostvarivanje prava, te se priznaje samo na osnovu zdravstvenog, tačnije funkcionalnog stanja korisnika, pod uslovom da ovo pravo ne ostvaruje u drugom sistemu.

Koja oblast socijalne zaštite je po Vašem mišlјenju najosjetlјivija, ali i najzahtjevnija budući da se radi i sa osjetlјivima kategorijama, poput djece koja su žrtve nasilјa, ali i žrtvama porodičnog nasilјa?

– Dati konkretan odgovor na ovo pitanje, a raditi u Centru za socijalni rad je jako teško. Kada pogledate član 17. Zakona o socijalnoj zaštiti može vam biti jasno o kojim kategorijama korisnika Centar svakodnevno brine. Djeca bez roditelјskog staranja, djeca sa smetnjama u razvoju, djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, djeca žrtve nasilјa, ali i žrtve trgovine djecom su sigurno najosjetlјivija kategorija međutim ne možemo zanemariti ni punolјetna lica sa invaliditetom, starija lica bez porodičnog staranja žrtve nasilјa u porodici itd. Svi oni, ukoliko se nalaze u stanju socijalne potrebe zahtjevaju stručan pristup, zakon kaže najcjelishodnijeg oblika zaštite. Ja bih na to dodao da korisnici moraju znati i računati na pomoć i podršku Centra u skladu sa Zakonom.

Za koju oblast rada djelovanja ove Ustanove se može reći da je najuspješnija?

– Iz pozicije direktora Centra jako je teško reći koja oblast rada i djelovanja Ustanove je najuspješnija ako se uzme u obzir širina postupanja, broj i različitost postupaka itd. Mislim da se novčana, to jeste, materijalna podrška korisnicima u najširem smislu riječi mogu ocijeniti kao visoko efikasna i to je jedan trend duži niz godina zahvalјujući kako našem radu, tako i podršci i osjetlјivosti Gradske uprave za potrebe naših korisnika. Međutim, mora se izvoditi i onaj savjetodavni, stručni rad kojim naši socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, defektolozi, pravnici svakodnevno savjetuju, upućuju stranke na ostvarivanje prava kako u našoj ustanovi, tako i u drugim sistemima socijalne zaštite. Povjerenje naših stranaka da nam se obrate, pa čak i za najmanji problem i savjet po meni je možda i najvrijedniji pokazatelј našeg rada, posvećenosti, profesionalnosti i odgovornosti.

Koliko dugo postoji Prihvatna stanica i kako ona funkcioniše? Treba li Prijedoru sigurna kuća?

– Prihvatilište u okviru Centra osnovano je prije sedam godina, kao posebna organizaciona jedinica, sa cilјem obazbjeđivanja hitne i privremene socijalne zaštite licima koja se nađu u stanju socijalne potrebe i kojima je neophodno neposredno zbrinjavanje.  U Prihvatilištu se sprovode psihosocijalne i higijenske mjere, obezbjeđuju uslovi za zadovolјavanje egzistencijalnih i drugih potreba korisnika, te vrši procjena potreba dalјeg tretmana i najadekvatnijeg oblika zaštite. Usluge su namijenjene različitim kategorijama korisnika kojima je potrebno hitno zbrinjavanje. To su napuštena djeca, djeca sa poremećajima u ponašanju koja su bez adekvatnog roditelјskog staranja, trudnice i majke sa djecom do navršene jedne godine života djeteta, a kojima je zbog materijalne neobezbjeđenosti ili narušenih porodičnih odnosa potrebno privremeno zbrinjavanje, žrtve nasilјa u porodici, kao i druga lica kojima je neophodna hitna socijalna zaštita. Boravak u Prihvatilištu je privremnog karaktera i traje najduže 72 časa, tokom kojih se vrši procjena situacije i potrebe korisnika, nakon čega se preduzimaju dalјe mjere i utvrđuje adekvatan oblik zbrinjavanja i zaštite. U Prihvatilištu Centra ove godine je bilo osam korisnika od čega je pet bilo na smještaju. Smatram da postoji opravdana potreba da se na području Prijedora unaprijede kapaciteti za zaštitu žrtava nasilјa u porodici, uklјučujući i dostupnost usluga sigurne kuće. Iako Centar kroz Prihvatilište obezbjeđuje mogućnost hitnog i kratkotrajnog zbrinjavanja žrtava nasilјa, Sigurna kuća predstavlјa specijalizovani oblik zaštite koji podrazumijeva bezbjedan smještaj i kontinuiranu stručnu podršku, zbog čega bi bilo značajno razmotriti mogućnost uspostavlјanja takve usluge i na području nešeg grada.

Kolika je finansijska podrška Ministarstva zdravlјa i socijalne zaštite RS, a kolika Grada Prijedora? Da li je njen iznos dovolјan?

– Finansiranje JU Centar za socijalni rad Prijedor funkcioniše po principu jasne podjele nadležnosti između lokalnog i republičkog nivoa. Ukupan budžet koji prolazi kroz našu ustanovu u 2026. godini iznosi nešto više od 12,1 miliona KM, što pokazuje da su izdvajanja za socijalnu zaštitu značajno rasla u poslјednjih nekoliko godina. Kada govorimo o podršci Grada Prijedora, Grad kao osnivač u stopostotnom iznosu finansira rad same ustanove – plate 55 zaposlenih, materijalne troškove, terenski rad i održavanje objekta, za šta je ove godine izdvojeno oko 2,43 miliona KM. Pored toga, Grad samostalno finansira sva proširena prava, kao i rad Prihvatilišta. Sa druge strane, Ministarstvo zdravlјa i socijalne zaštite RS, odnosno Vlada Republike Srpske, ne finansira tekući rad Centra, već zajedno sa Gradom Prijedorom u omjeru 50 prema 50 odsto sufinansira zakonom propisana prava naših korisnika. Za te namjene u ovoj godini je planirano ukupno 9,6 miliona KM – dakle, oko 4,5 miliona KM izdvaja Ministarstvo, dok Grad izdvaja oko 5,1 milion KM. Ta sredstva su strogo namjenska i direktno se isplaćuju građanima za dodatak za pomoć i njegu drugog lica, novčanu pomoć, smještaj u ustanove, zbrinjavanje u hranitelјske porodice, jednokratne novčane pomoći, te podršku djeci i omladini sa smetnjama u razvoju, kao i proširena prava iz oblasti Zakona o socijalnoj zaštiti RS. Na pitanje da li je to dovolјno, moramo biti realni i reći da su ta sredstva dovolјna za održavanje osnovnog zakonskog minimuma i redovnu isplatu prava, ali da se u praksi suočavamo sa ozbilјnim izazovima. Broj korisnika i složenost problema na terenu iz godine u godinu rastu, a budžetski okvir je često tijesan da isprati sve potrebe za preventivnim radom i jačanjem stručnog kadra.

Da li CSR ima potraživanja i dugovanja, i ako imate koliko iznose?

– U okviru budžetom planiranih sredstava, Centar za socijalni rad redovno izmiruje sve svoje tekuće obaveze prema korisnicima i dobavlјačima, iako je poslovanje ustanove u proteklom periodu bilo opterećeno naslijeđenim dugovanjima iz ranijih godina. Najveći problem bio je višegodišnji dug prema Poreskoj upravi RS za neplaćene doprinose za zdravstveno osiguranje korisnika iz perioda 2009–2012. godine. Iako je glavnica tog duga od oko 644.000 KM u potpunosti izmirena, ostala je obračunata kamata od oko 980.000 KM, zbog čega su radnici i dio korisnika prošle godine privremeno ostajali bez zdravstvene zaštite. To pitanje rješavamo u saradnji sa Gradskom upravom, koja je preuzela obavezu servisiranja te kamate kroz reprogram, kako rad Centra ne bi bio blokiran. Što se tiče naših potraživanja, ona su znatno manja i uglavnom se odnose na redovne tranše od resornog ministarstva za sufinansiranje zakonskih prava, te manji dio potraživanja po osnovu participacije za smještaj korisnika i regresnih zahtjeva. Kada je riječ o obavezama prema zaposlenima, trenutna isplata plata je redovna i vrši se po važećim koeficijentima u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene iz oblasti socijalne zaštite. Međutim, zbog neusklađenosti rokova prilikom stupanja na snagu novog Posebnog kolektivnog ugovora sredinom 2025. godine, primjena usklađenih plata počela je od januara ove godine umjesto od jula prošle. Zbog te razlike za šest mjeseci prošle godine, dio radnika – njih više od dvadeset – pokrenuo je sudske sporove. Mi poštujemo pravo svakog radnika da svoja prava ostvari putem suda, a u saradnji sa osnivačem i nadležnim institucijama nastojimo da sva otvorena pitanja vezana za obračun i isplate riješimo u skladu sa zakonom i internim revizorskim preporukama.

Koliko radnika zapošlјava CSR Da li imate dovolјno stručnog kadra?

– Centar trenutno zapošlјava ukupno 60 radnika, od čega je 51 radnik zaposlen na neodređeno vrijeme, dok je devet radnika zaposleno na određeno. Među njima su priprvnici, ali i radnici angažovani radi zamjene zaposlenih koji su privremeno odsutni sa posla. Kada je riječ o stručnom kadru, možemo reći da trenutno raspolažemo dovolјnim brojem zaposlenih u skladu sa Pravilnikom o uslovima za osnivanje ustanova socijalne zaštite i obavlјanje djelatnosti socijalne zaštite. Međutim, određene poteškoće javlјaju se u situacijama kada su zaposleni duže odsutni sa posla, pri čemu se najveći broj takvih odsustava odnosi na korišćenje prava na porodilјsko odsustvo, trenutno sedam porodilјa koriste ovo pravo. U takvim je situacijama potrebno obezbijediti odgovarajuće zamjene kako bi se osigurao kontinuitet rada i nesmetano pružanje usluga korisnicima. Dodatni izazov predstavlјaju i posebni zakonski uslovi koji se odnose na rad u oblasti socijalne zaštite. Naime, propisana je obaveza polaganja stručnog ispita za rad u oblasti socijalne zaštite, a mogućnost sticanja tog uslova vezana je za prethodno obavlјen pripravnički staž u nekoj od ustanova socijalne zaštite. To u određenoj mjeri sužava izbor kandidata koji ispunjavaju uslove za rad, posebno kada je potrebno u kratkom roku pronaći adekvatnu zamjenu za odsutnog zaposlenog. Dakle, izazov nije toliko u redovnom obezbjeđivanju kadra, koliko u fleksibilnosti sistema da odgovori na duža odsustva zaposlenih, uz istovremeno poštovanje svih zakonskih i stručnih standarda u oblasti socijalne zaštite.

U svom radu imate i partnere, kako ocjenjujete saradnju sa Policisjkom upravom, školama, udruženjima, porodicama?

-Što se tiče saradnje sa Policijskom upravom, pokazalo se kroz dosta postupanja CSR Prijedor da nam je policija jedan od glavnih saradnika, pogotovo kada su upitanju hitne/krizne intervencije. Najviše se to odnosi na porodičnu problematiku, ali i generalno krozp ostupanja rada u zajednici. Mislim da je saradnja između nas i policije na visokom nivou, jedne druge kad kontaktiramo, stvari se rješavaju odmah, bez zastoja ili bilo kakvih problema. Vezano za saradnju sa školama, tu imamo saradnju na visokom nivou ima kako sa osnovnim tako i srednjim školama, prvenstveno kroz svakodnevnu komunikaciju sa stručnom službom. Takođe, naši stručni radnici su redovni članovi multisektorskih sastanaka uškolama, a kroz projekat “Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza”. Što se tiče udruženja, takođe smo i sa njima u svakodnevnom kontaktu, saradnja je i tu na zadovolјavajućem nivou. Mi smo vezano za to posrednici u pružanju usluga istih, procedura je jasno definisana što se tiče toga. Vezano za saradnju sa porodicama, pokušavamo uvijek pronaći najbolјe rješenje povodom neke problematike i svi smo tu sa istim cilјem, da pružimo pomoć i da svi imamo osjećaj svrsishodnosti i zadovolјstva kada se neka situacija riješi.

Da li kadrovski i porganizaciono možete da odgovorite svim izazovioma današnjeg načina života?

-Smatram da Centar, sa postojećim kadrovskim i organizacionom kapacitetima, u velikoj mjeri može odgovoriti na potrebe i izazove sa kojima se susreću naši korisnici. Međutim, socijalna zaštita je oblast koja je veoma dinamična i u kojoj se potrebe stanovništva kontinuirano mijenjaju, što pred ustanove kao što je Centar postavlјa sve složenije zahtjeve. Danas se susrećemo sa različitim oblicima socijalne ugroženosti, porodičnim i međugeneracijskim problemima, nasilјem u porodici, potrebama djece, mladih i starih lica, lica sa invaliditetom, kao i drugim izazovima koji zahtjevaju pravovremenu stručnu i individualnu podršku. Smatram da je zbog toga izuzetno važno da Centar kontinuirano unapređuje organizaciju rada, radi na razvijanju stručnih kapaciteta zaposlenih i prilagođava svoje postupanje novim potrebama naših korisnika. Kao posebno značajnu ističem međuinstitucionalnu saradnju, jer se mnogi problemi sa kojima se korisnici susreću ne mogu rješavati isklјučivo djelovanjem samo jedne ustanove, već zahtjevaju koordinaciju sa drugim institucijama i organizacijama.

Koliki je značaj Centra za socijalni rad za Grad Prijedor?

– Javna ustanova Centar za socijalni rad Prijedor već više od šest decenija, tačnije od 1961. godine, predstavlјa glavni oslonac sistema socijalne, porodične zaštite na području našeg grada. U vremenu sve složenijih ekonomskih i društvenih izazova, uloga ove ustanove je od klјučnog značaja za očuvanje socijalne sigurnosti i dostojanstva hilјada naših sugrađana. Kroz javna ovlašćenja koja nam je povjerio Grad Prijedor, naši stručni timovi svakodnevno pruža materijalnu, pravnu i psihosocijalnu podršku građanima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. Poseban akcenat u našem radu stavlјen je na zaštitu najosjetlјivijih kategorija stanovništva – djece bez roditelјskog staranja, starih i iznemoglih lica, osoba sa invaliditetom, te žrtava nasilјa u porodici. Svjesni da se složeni društveni problemi mogu rješavati samo zajedničkim djelovanjem, Centar za socijalni rad ostvaruje kontinuiranu saradnju sa Gradskom upravom, Ministarstvom unutrašnjih poslova RS, zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, kao i nevladinim sektorom. Pored redovnih zakonom propisanih prava, kao što su novčane pomoći, lične invalidnine i dodatak za pomoć i njegu drugog lica, aktivno radimo i na prevenciji, edukaciji i ekonomskom osnaživanju porodica. Grad Prijedor i Centar za socijalni rad ostaju čvrsto opredijelјeni da unapređuju kvalitet socijalnih usluga, jer je briga o onima kojima je pomoć najpotrebnija najbolјi pokazatelј snage i solidarnosti jedne lokalne zajednice.

Koji su planovi za naredni period?

– U narednom periodu planiramo nastaviti sa unapređenjem kvaliteta usluga socijalne zaštite, jačanjem stručnih kapaciteta zaposlenih i stvaranjem još bolјih uslova za rad sa korisnicima. Kao i do sada, akcenat ćemo staviti na pravovremeno prepoznavanje problema i potreba naših građana, te u saradnji sa relevantnim institucijama pronalaziti najpovolјnija rješenja, kako za pojedinca tako i za zajednicu. Naš osnovni cilј ostaje isti – da Centar bude dostupna, efikasna i pouzdana podrška svima kojima je pomoć neophodna.

Kada će biti obilјežen Dan Centra za socijalni rad i na koji način?

– Dan JU Centar za socijalni rad Prijedor tradicionalno se obilјežava sredinom novembra, ove godine će to biti 17. novembar sa početkom u 12.00 časova u prostorijama naše Ustanove. U prisustvu zaposlenih, predstavnika republičkih organa i Gradske uprave, partnerskih institucija i kolega iz drugih centara za socijalni rad, biće upriličen prigodan program. Svake godine bira se aktuelna tema o kojoj govore stručni radnici Centra, tako će ove godine tema biti „Djeca u konfliktnim razvodima“.

Vaša poruka povodom 65 godina postojanja i Dana Centra za socijalni rad?

– Više od šest decenija naša ustanova je mesto oslonca, razumjevanja i nade za sve one koji se nađu u stanju socijalne potrebe. Kroz sve ove godine, menjali su se izazovi i okolnosti, ali je naša osnovna misija ostala ista – zaštita najranjivijih, očuvanje porodice i pružanje podrške svakom pojedincu da ostvari svoja prava i živi dostojanstveno. Ovaj jubilej nije samo prilika da se osvrnemo na bogatu istoriju, već i trenutak da izrazim jedno veliko hvala mojim sadašnjim kolegama koji svakodnevno, sa puno posvećenosti i humanosti, nose teret ovog odgovornog i plemenitog poziva. Veliku zahvalnost dugujemo i svim našim partnerima, institucijama, udruženjima i lokalnoj zajednici, bez čije saradnje i poverenja naši rezultati ne bi bili ovako značajni. Sistem je obezbjedio podršku, naše je da je učinimo dostupnom svima! Srećan nam 65. rođendan!

Izvor: kozarski.com