Kiša, vjetar, povremeni pljuskovi i temperatura od čak 19 stepeni obilježavaju današnji dan u Banjaluci.
Ovakve nagle promjene vremena podsjećaju na pojavu koju su naši stari nazivali babine ili babije huke, a za koju se vezuje i neobična narodna legenda.
Za banjalučku regiju danas, 18. novembra, izdato je žuto upozorenje zbog vjetra, čiji udari mogu dostići od 40 do 60 kilometara na čas.
Iako se babine huke tradicionalno vezuju za mart, a ne novembar, današnje promjenljivo vrijeme dobar je povod da se prisjetimo šta ovaj stari narodni naziv zapravo znači.
Šta su babine huke?
Babine ili babije huke naziv su za nagle i često burne promjene vremena koje se obično javljaju sredinom marta, najčešće između 10. i 17. dana tog mjeseca.
Za njih je karakteristično da se u kratkom periodu smjenjuju sunce, kiša, jak vjetar i snijeg. Nekada se snijeg, nošen snažnim vjetrom, toliko kovitla da ljudima ide pravo u oči.
U narodu se govorilo da su to posljednji trzaji zime, koja ne želi da prepusti mjesto proljeću.
Meteorološki, takve promjene povezane su s prodorima hladnog vazduha i smjenom toplijih i hladnijih vazdušnih masa, što u martu nije neobično.
Kako je baba Marta nadmudrila samu sebe?
Prema jednom starom narodnom predanju, baba je, uvjerena da je zimi došao kraj, odlučila da sa svojim kozama krene u planinu.
Vjerovala je da je hladnoća prošla i da joj zima više ništa ne može.
Međutim, uslijedilo je iznenadno zahlađenje, zapuhao je snažan vjetar i počeo da pada snijeg. Prema legendi, baba i njene koze nisu preživjele nevrijeme.
U različitim krajevima ova priča ima više verzija, ali je poruka slična: martovskom suncu ne treba prerano vjerovati.
Otuda i narodno vjerovanje da zima upravo pred odlazak zna da pokaže svoje najćudljivije lice.
Tri martovske bure
Uz babine huke vezuje se i vjerovanje o tri martovske bure, ili marčane kako ih zovu u nekim primorskim krajevima, odnosno o tri snažna naleta hladnog vjetra koji bi trebalo da prođu prije nego što se vrijeme stabilizuje.
Prema narodnom predanju, tek nakon tih naleta zime može se očekivati sigurniji dolazak proljeća.
Ipak, riječ je o narodnom vjerovanju, a ne o meteorološkom pravilu. Babine huke nemaju tačno utvrđen početak i kraj, niti se svake godine javljaju u istom obliku.
Izvor: nezavisne.com

