-
Prije sječenja slavskog kolača: U mnogim krajevima običaj je da se svijeća zapali tačno u trenutku kada počinje obred lomljenja slavskog kolača i molitva, jer simbolizuje svjetlost koja prati molitvu i blagoslov doma.
-
Na večernju službu uoči slave: Po crkvenom poretku, crkveni dan počinje prethodnog dana sa večernjim bogosluženjem. U nekim porodicama svijeća se zato svečano upali i veče uoči slave, uz molitvu, ali se na sam dan slave obavezno pali ponovo.
Koliko dugo treba da gori svijeća?
Po tradiciji, slavska svijeća bi trebalo da gori tokom cijelog dana slave, odnosno sve dok traju okupljanje i svečani ručak. U nekim domaćinstvima se gasi pred spavanje ili kada se gosti raziđu, dok se u drugima pali u ključnim trenucima dana, uz obaveznu molitvu i prekrštanje.
Ako svijeća dogori ranije nego što planirate, važno je da to bude sa smislom i poštovanjem – u mnogim porodicama se koriste veće i deblje slavske svijeće upravo zato da bi mogle da gore duže tokom slavskog dana.
Ko pali svijeću i kako se gasi?
Prema narodnim i crkvenim običajima, slavsku svijeću najčešće pali domaćin kuće, uz kratku molitvu i znak krsta, a ako on nije tu, to može učiniti i neko drugi od ukućana.
-
Kako se gasi: Po tradiciji, svijeća se ne gasi duvanjem, već se plamen ugasi prstima, malim poklopcem/gasiteljem ili se nakratko umoči u malo vode, uz molitvu („U ime Oca i Sina i Svetoga Duha…“).
-
Mjesto svijeće: Svijeća se postavlja na svečano mjesto u prostoriji u kojoj se lomi kolač i dočekuju gosti, najčešće kod ikone krsne slave ili na slavskoj trpezi.
Izvor: aloonline.ba