U Prijedoru je otvoren novoizgrađeni objekat Toplane, u kojem će se, umjesto dosadašnjeg mazuta, koristiti jeftiniji energent – biomasa.
Vrijednost izgradnje novog pogona je devet miliona evra, od čega su sedam miliona kreditna sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj, a dva miliona evra donacija Švedske međunarodne agencije za razvoj “SIDA”. U okviru ove donacije, “SIDA” je obezbijedila i 400.000 maraka za ugradnju kalorimetara u drugoj fazi projekta.
Zahvaljujući novom pogonu Toplane, Prijedorčani će dobiti kvalitetnije, dvadesetčetvoročasovno grijanje. U novom pogonu, koji je izgrađen u rekordnom roku, osim toplotne energije, proizvodiće se i električna.
Novim pogonom Toplana će uštedjeti više od 50 odsto, dok će građani na sniženje cijena grijanja morati sačekati naredne dvije do tri godine, dok ovo preduzeće ne izmiri stara dugovanja za potrošeni mazut.
U novom pogonu prijedorske Toplane kotlovi su pušteni u rad punim kapacitetom. Od danas, prijedorska domaćinstva, umjesto na mazut, griju se na novi i jeftiniji energent – biomasu.
Nova kotlovnica na biomasu ne ugrožava životnu sredinu. Osim toplotne energije, ovdje će se proizvoditi i električna energija, a uštede su znatne.
– Uštede za Toplanu su velike, sigurno preko 50 odsto na samom energentu, a građani mogu očekivati sigurno jeftinije grijanje za jedno dvije do tri godine dok se Toplana riješi starih obaveza za potrošeni mazut -rekla je Ljiljana Despotović, direktorka Toplane.
Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić kaže da je Grad do sada trošio 5, 5 miliona maraka za nabavku mazuta, a izdvajanja za biomasu iznosiće dva miliona.
– Mi smo stvorili uslove da proizvodimo električnu energiju, jer je planiran agregat od jedan megavat – dodaje Pavić.
Novi pogon Toplane izgrađen je za manje od godinu dana zahvaljujući kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj i donacije Švedske agencije. Projekat je podržala i Vlada Republike Srpske.
Ian Braun, šef Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH kaže da je ovaj projekat, među svim do sada urađenim projektima postavio rekord u brzini implementacije.
– Mislim da je na principu ovog modela, koji je definisan ovdje u Prijedoru i koji je imao podršku Vlade Republike Srpske pronađeno rješenje koje će dugoročno dati izuzetno velike efekte, a ono što jeste jako bitno jeste da razvijamo i dodatni pristup, da razvijamo kogenerativnih postrojenja – kaže ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.
Za ovaj pogon godišnje je potrebno obezbijediti 30 hiljada metara kubnih drvne biomase. Među glavnim dobavljačima su “Šume Srpske” i stari prijedorski Rudnik željezne rude “Ljubija”.
– Mi ćemo početi sa sječom negdje do Nove godine, najvjerovatnije, i bićemo u prilici da do proljeća obezbijedimo negdje 6, 7 hiljada tona za Toplanu – kaže Stanko Vujković, direktor Rudnika “Ljubija”.
Otkup biomase biće prilika i za pilane i privatne vlasnike šuma. U drugoj fazi projekta u planu je ugradnja kalorimetara u stanove, kako bi se obračun vršio po utrošku toplotne energije.
