Glavni uzroci depresije kod odraslih u RS su egzistencijalni problemi, neplaćeni računi, visoke rate kredita i slično.
Međutim, često se zaboravlja na najrizičniju grupu – omladinu, koja sve više pati od depresivnih stanja sa suicidalnim ponašanjem, a kako su potvrdili doktori, prisutna je i sve veća konzumacija psihoaktivnih supstanci.
Prema riječima Marije Burgić-Radmanović, šefa Odjeljenja za dječju i adolescentnu psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, na odjeljenje najčešće primaju mlade s raznim depresivnim reagovanjima, suicidalnim ponašanjem ili nakon pokušaja samoubistva, ali i s raznim psihotičnim stanjima.
“U posljednje vrijeme, posebno kod muških adolescenata, mada ima i kod djevojaka, primjetne su izražene smetnje u ponašanju u kombinaciji sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci, alkohola i raznih vrsta droga”, govori Burgićeva i ističe da su u porastu depresivna reagovanja sa suicidalnim ponašanjem.
Da meta depresije nisu samo odrasli, već da zbog brzine života i raznih uticaja sve više pogađa omladinu, pokazuju i podaci Instituta za javno zdravstvo RS, koji govore da je učestalost liječenja u bolnicama RS od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja u 2014. godini iznosila 5.844, a od toga je 752, ili 12,9%, osoba do 30 godina starosti, dok je taj postotak godinu dana prije iznosio 12,3%.
Adolescencija je rizičan period za nastanak mentalnih poremećaja, dok se njihovi uzroci mogu svrstati u tri grupe: nasljeđe, psihički uzroci i uzroci okoline. Simptomi depresije su gubitak volje, razdražljivost, stresni uslovi u okolini, nesanica, problem s koncentracijom, pad akademskog postignuća, bezvoljnost suočavanja s problemima, povlačenje u sebe.
Mlađa djeca nemaju kliničku sliku kao odrasli ljudi, pa često izgleda kao da su bolesna, žale se na bolove u tijelu, plaču bez razloga ili izražavaju pretjeranu aktivnost, srdžbu ili pretjerani strah.
“Iza konzumacije, eksperimentisanja i zloupotreba psihoaktivnih supstanci često se krije depresija”, pojašnjava doktorica i dodaje da imaju i slučajeva kada primaju mladu osobu koja je pokušala samoubistvo, ali otkriju da je uzrok nasilje u porodici i to, nažalost, sa svim i vrlo teškim oblicima zlostavljanja.
Kada je liječenje u pitanju, dr Burgić govori kako ono zavisi od vrste poremećaja, preferira se timski rad, a ništa se ne postiže bez saradnje roditelja, odnosno stepena uključenosti roditelja i odgovarajućim medikamentima.
“Ako roditelji redovno dolaze na psiho-edukativne sastanke i po otpuštanju pacijenta vode računa da li pije redovno terapiju i kontrolišu svog adolescenta, rezultati su dobri”, kazala je ona i dodaje da u praksi imaju djecu koja dolaze iz nepotpunih i disfunkcionalnih porodica, gdje često otkriju da neko od roditelja ima poremećaj ličnosti ili neki drugi mentalni problem.
“Dešavalo se da uočimo mentalni problem kod roditelja, pa se dijete liječi kod nas, a roditelj na odjeljenju za odrasle”, govori Burgićeva.
Aleksandar Milić, psiholog, kaže da, kroz svoju praksu, smatra kako su svi ljudi u statusu depresije, neko više, a neko manje, te kako je povećan broj ljudi s teškoćama u emocionalnom stanju, sa depresijom, anksioznošću, a to je u vezi s ukupnim padom mentalnog zdravlja, ali akcenat stavlja na hitnu životnu i društvenu aktivizaciju kako bismo imali zdraviju populaciju.
“Manje je aktivnosti, sve je više pasivizacije, korištenja interneta i društvenih mreža, manje je sreće, igre i druženja, prisutne su samo redovne aktivnosti kako kod učenika, tako i kod studenata, tu se poljulja mentalno zdravlje, ali je i vrijeme da se poradi na primarnoj zaštiti mentalnog zdravlja”, ističe Milić.
